OSIJEK - Sve veći troškovi života, sve manje plaće, otkazi, krah gospodarstva i rast broja nezaposlenih očiti su i na enormnom povećanju broja ovrha koje rezultiraju oduzimanjem nekretnine. Kada je Hrvatska gospodarska komora pokrenula Očevidnik nekretnina i pokretnina 2006. godine u koji se unose predmeti primljeni od sudova, javnih bilježnika i poreznika, u Hrvatskoj je bilo 319 ovrha nekretnina, tri godine poslije ta je brojka dosegnula 2.579, a 2012. bilo ih je 4.784 - 500 posto više nego prije sedam godina. U upisniku je trenutno 1.645 nekretnina (od toga je predmet ovrhe njih 1.418, a 227 ih je tamo upisano zbog stečaja).

Jasno, u svemu tome Slavonija i Baranja nisu iznimka. U Osječko-baranjskoj županiji na bubnju je 119 nekretnina (u gradu Osijeku 29), u Vukovarsko-srijemskoj - 89 (u Vukovaru 5), u Brodsko-posavskoj županiji - 28 (u Slavonskom Brodu 7), a u Požeško-slavonskoj županiji - 11, s tim da u gradu Požegi trenutno nije u tijeku ni jedna ovrha nad nekretninom. U Zagrebu su zakazane 92 ovrhe nekretnina, što, s obzirom na činjenicu da je riječ o najvećem gradu u zemlji, i nije toliko veći broj koliko bi se možda očekivalo, no u samo tri i pol mjeseca 2013. godine Dalmacija je već na 43 posto svih lanjskih ovrha.

I što je najgore, nitko ne vjeruje da će krenuti nabolje. Procjena je da u svim bankama koje posluju u Hrvatskoj blokirani račun ima oko 253 tisuće građana koji su ukupno dužni 18 milijardi kuna. U samo godinu dana broj blokiranih građana povećao se za 34.574, a njihovi dugovi za četiri i pol milijarde kuna. Sindikati i, primjerice, udruga Franak stoga i dalje čvrsto ustraju u borbi da se u Hrvatskoj uvede institut osobnog bankrota. Kao uzor se često spominje teksaški model prema kojemu je nekretnina za stanovanje izuzeta od prisilne naplate nakon proglašenja bankrota.

Članovi udruge Franak prije nekoliko dana su predali peticiju Vladi i Saboru kojom se traži, između ostaloga, donošenje zakona kojim bi se naložilo bankama da se izvrši konverzija ostatka glavnice kredita vezanih uz CHF u kune (ili eure) – prema tečaju koji je bio važeći u trenutku sklapanja ugovora te hitno donošenje zakona o osobnom bankrotu, no za sada se ništa ne događa. Franak nije jedina udruga koja se bavi građanima koji su stjerani pred zid i više ne mogu otplaćivati nekretnine. U borbi za ostatke dostojanstva pred državom i bankama građani su osnovali Živi zid - nevladinu, neprofitnu i neovisnu udrugu za zaštitu, promicanje i razvoj ljudskih prava i sloboda. Udruga okuplja aktiviste koji doslovce živim zidom sprječavaju deložacije. Članovi smatraju da je pravo na dom jedno od osnovnih ljudskih prava i pozivaju građane kojima prijeti deložacija da im se jave. “Ako vam ovršitelji žele oduzeti dom po nalogu banke, porezne uprave ili korumpiranog pravosudnog aparata, a iscrpili ste sve ostale pravne mogućnosti, slobodno nam se javite. Isto vrijedi i za slučaj da želite sudjelovati u našim akcijama kojih će zbog stanja u državi svakim danom biti sve više”, stoji na blogu Udruge koji se nalazi na adresi

http://zivizid.wordpress.com.