ĐAKOVO – Na tržnici u Đakovu ni na jednom štandu nema ekoponude. Prije je, kaže jedna od prodavačica, dolazio čovjek s ekojajima, no samo kratko. Razlog – cijena ekojajeta bila je 2, a običnog ispod kune i svi su kupovali ona jeftinija. Svojevrsni je to poražavajući poučak odnosa većine hrvatskih potrošača prema ekoproizvodnji, za čije skuplje proizvode od konvencionalne ponude, a razlika je – prema podacima HGK – 20 do 50 posto, ne samo da nema (dovoljno) sredstava nego ni kulture prehrane. Istovremeno, 1. srpnja ulazimo u EU, koja je s tržištem od 500 milijuna potrošača željna kvalitetne, organski uzgojene hrane, pa hrvatskoj ekološkoj proizvodnji nudi veliku šansu. No RH u nju ulazi s činjenicom da je 2011., kažu u HGK-u, tek 2,46 posto od ukupnih površina bilo pod ekonadzorom ili 32.035 hektara, no uz trend rasta.
A zemlja nam je nezagađena, klimatskom i svakom drugom raznolikošću kao bogodana i za najzahtjevniju ekoproizvodnju. Ministarstvo poljoprivrede donijelo je akcijski plan za povećanje ekološki obradivih površina od 8 posto do 2016. godine. Ulaskom u EU bit će nam dostupna značajna sredstva namijenjena ruralnom razvoju, no samo uz kontinuirana ulaganja u edukaciju potrošača, poljoprivrednika i trgovaca.
Dva ekonadzora – 52.000 kn
I Jozo Grgić iz Koritne iščekuje što će njegovoj ekoproizvodnji ratarskih kultura donijeti EU.
- U ekoproizvodnji sam od 2009. godine. Nju još uvijek prati nesigurnost kod nas i u tome je, uz našu lijenost za takav rad, jedan od razloga zašto joj više ne naginjemo. Sijem ekopšenicu, no većina i dalje sije onu konvencionalnu jer ju je lakše proizvesti, ali i dati po nižoj cijeni. No odnedavno se ipak pojavljuju kupci, a željno iščekujemo i tu EU, da vidimo kako će to ići, iako Granolio, moj stalni kupac, također najavljuje organizirani otkup ekoproizvodnje - kaže Grgić, proizvođač ekološke pšenice, kukuruza, djeteline… na 250 hektara. Na vlastitoj koži zna koje su rigorozne kontrole, troškovi, zahtjevnost ekoproizvodnje.
– A ljudi samo znaju reći: lako tebi, ti uzimaš veće, dodatne poticaje. A ne znaju, npr., da su mene dva izlaska nadzora koštala 52.000 kuna, tj. 166 kn/ha. Istina, poticaji jesu nešto veći, no i potroši se u takvoj proizvodnji. Uštedim na herbicidima; najvažnije je - ne trujem njivu - kaže Grgić.
Njegova ekopšenica skuplja je 20 posto od konvencionalne, a prinos manji – 4-4,2 tona po hektaru.
– Velika je to borba, stalno ste na njivi - kaže Grgić.
Zahtjevnost ekoproizvodnje potvrđuju i u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR).
– Ekološka poljoprivredna proizvodnja je zahtjevna, strogo kontrolirana, ali i dobro stimulirana - kaže Leticija Hrenković, glasnogovornica APPRRR-a.
U želji da čujemo iskustva nekog ekopovrtlara, kontaktirali smo čelnika Zajednice povrtlara Hrvatske Miroslava Filipovića, no, kaže, njemu takav nije poznat.
– Ekoproizvodnja je preskupa, prevelike su kontrole, a cijena proizvoda takva da gubi bitku s uobičajenom ponudom - pojašnjava Filipović.
Potpore i uvjeti
- Ulaskom u sustav potpore za ekoproizvodnju poljoprivrednici su obvezni najmanje dvije godine obavljati poljoprivrednu aktivnost na zemljištu u sustavu ekoproizvodnje na najmanje onoliko hektara koliko je utvrđeno u EKO odluci te se pridržavati uvjeta višestruke sukladnosti. Uvjet za ostvarivanje potpore po hektaru za ekoproizvodnju za svaku iduću godinu nakon godine podnošenja EKO zahtjeva jest podnošenje Godišnjeg zahtjeva za potporu u ekološkoj proizvodnji - pojašnjava Hrenković. Ističe, korisnici u sustavu ekoproizvodnje, u okviru mjera ruralnog razvoja, uz regionalno plaćanje ostvaruju i dodatna plaćanja za oranice, livade i pašnjake, te za povrće i višegodišnje nasade koji su u ekoproizvodnji.
– Npr., uz regionalno plaćanje, čiji maksimalni jedinični iznos za proizvodnu 2012. za oranice iznosi 2.300 kuna, korisnik koji ima oranice u ekološkoj proizvodnji može ostvariti dodatnih 2.600 kn/ha. Kada je riječ o povrću i višegodišnjim nasadima, dodatni iznos se penje do 4.300 kuna. Dakle, onaj korisnik koji ima višegodišnje nasade pod ekološkom proizvodnjom ostvaruje 6.600 kn/ha godišnje - kaže Hrenković.
Uvjeti za ostvarivanje potpore za ekopoljoprivrednu proizvodnju su upis u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji koji vodi Ministarstvo poljoprivrede, poljoprivredno zemljište na kojem se vrši ekoproizvodnja mora biti registrirano u ARKOD–u i u sustavu kontrole ekoproizvodnje, potom podnošenje zahtjeva za ulazak u sustav potpore za ekoproizvodnju. APPRRR korisniku koji udovoljava uvjetima za ulazak u sustav potpore za ekoproizvodnju izdaje EKO odluku kojom se utvrđuje obvezna površina za kontrolu, a na temelju podataka iz EKO zahtjeva.
Suzana ŽUPAN
U UPISNIKU EKOPROIZVODNJE 1.708 KORISNIKA POTPORA
U Upisniku subjekata u ekološkoj proizvodnji je 1.708 aktivno upisanih korisnika. Za proizvodnu 2012. APPRRR je odobrio za isplatu 27.180 hektara pod ekološkom proizvodnjom te u 2013. krajnjim korisnicima isplatio 31,500.000 kuna dodatnih plaćanja za tu vrstu potpore. Prema podacima HGK, ulaskom RH u EU, našim poljoprivrednicima bit će na raspolaganju 373 milijuna eura za izravna plaćanja, koja će moći ostvariti i ekoproizvođači, te 333 milijuna eura za mjere ruralnog razvoja, a kroz koje će se davati, uz ostalo, i specifična potpora za ekoproizvodnju. Prema praćenjima HGK, tržište ekoproizvoda nije organizirano, djelomično zbog nedostatnosti proizvoda, ograničenih preradbenih kapaciteta te nedovoljne informiranosti potrošača. Ekoproizvodi se uvoze uglavnom iz članica EU. Osam hrvatskih ekoproizvođača u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i HGK peti je put u veljači nastupilo na Međunarodnom sajmu ekopoljoprivrede i ekoproizvoda u Nürnbergu te je iskazan interes za našim proizvodima, navodi tajnik Udruženja poljoprivrede i prateće industrije HGK Dražen Miloloža.
ŽELJKO MAVROVIĆ
boksački povratnik
Moguć i povratak ekoproizvodnji
Naš najpoznatiji, istina bivši, ekoproizvođač Željko Mavrović, čija je ekoproizvodnja kruha, ali i ostali njezini segmenti, krahirala 2011., kaže kako su ljudi u nas orijentirani na neke druge vrijednosti, a ne na vrijednosti ekološke prehrane. “Ljudi, oni siromašniji, orijentirani su na nasušne potrebe, a oni imućniji na brzo bogaćenje. Funkcioniraju oni mali ekopoljoprivrednici unutar manjih površina, koji ujedno i sami plasiraju svoje ekoproizvode na placu. Za takve će uvijek biti mjesta. Za veće organiziranje ekoproizvodnje šansu nudi organiziraniji, bogatiji, zapadni svijet. No, ipak, svijest o ekoproizvodima polako raste, a počela se dizati s kasnim '90-ima i 2000-ima, no ova kriza mnoge je pokolebala”, kaže Mavrović.
Otkriva da je, uz povratak u boksački ring, lako moguć i njegov povratak ekoproizvodnji. “No ne na način kako sam to radio prvi put, gdje sam ja organizirao cijelu priču od početka do kraja. Taj je dio moje vizije odrađen; bilo je kratko – nekih desetak godina, no vrijedno životno iskustvo, ne bih ga mijenjao”, poručuje Mavrović.
Dodatne potpore
za ekoproizvodnju iznose i do 4.300 kn/ha godišnje
Ekoproizvodi su od “konvencionalnih” skuplji
20-50
posto