BELI MANASTIR - Prvi pisani spomen imena grada Belog Manastira datira iz 1212. godine. Nalazi se u jednoj povelji ispisanoj na latinskom jeziku, koja se čuva u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti. Jučer je na znanstvenom skupu s međunarodnim sudjelovanjem “Beli Manastir, prošlost i sadašnjost”, prvi put javno potvrđena ova činjenica.

- Najvažniji dio belomanastirske povijesti upravo je povelja obitelji Moyz, u čijem je vlasništvu bilo područje na kojem se nalazi današnji grad - kaže Davorin Taslidžić, ravnatelj Zavoda za baranjsku povijesnicu, organizatora skupa, naglašavajući kako je cilj skupa definirati i dokazati cijelu povijesnu priču jedinog baranjskog grada.

Kroz povijest, nastavlja Taslidžić, na području Belog Manastira događalo se svašta, a osim prvog spomena imena grada, kao najznačajnije detalje burne prošlosti ističe srednji vijek, potom 160 godina turske vladavine na ovom području, I. svjetski rat, podjelu Baranje na južnu i sjevernu, događanja s kraja II. svjetskog rata te, u konačnici, Domovinski rat.

- Burne su bile promjene na prostorima današnjeg Belog Manastira, posebice one vezane uz stanovništvo. Mnogo je ovdje bilo odlazaka, dolazaka, doseljavanja i iseljavanja. Bilo je padova i uspona, a nakon ulaska u EU očekujem da će Beli Manastir dobiti novo, srednjoeuropsko lice - podvlači Taslidžić.

Brojni su znastvenici sudjelovali u radu skupa, a o stanovništvu je govorio akademik Andrija Bognar, koji je istaknuo kako, suprotno nekim mišljenjima, turska osvajanja nisu u znatnijoj mjeri utjecala na etničku sliku. Značajnije promjene, dodao je, događale su se tijekom 18. i 19. stoljeća, posebice nakon Trianonskog mira. Bilo je riječi o utjecaju okolnih područja na Beli Manastir, jezicima, nazivu, povijesti sadašnjih nacionalnih manjina, geostrateškom značaju belomanastirskog prostora u antičkom razdoblju, prvim demokratskim izborima, pa čak i o NK Šparti.I.Getto