ZAGREB - Za dva mjeseca građani Hrvatske birat će vlast u 576 općina, gradova, županija te Gradu Zagrebu. Hrvatska će dobiti 127 gradonačelnika, 429 načelnika, 20 župana i stotine novih općinskih, gradskih i županijskih vijećnika. Čak polovina njih vodit će sredine koje ne uspijevaju financirati poslove koji su u njihovoj nadležnosti.

Bez obzira na to što je i prošla vlada najavljivala novi ustroj i što je Ministarstvo uprave zaključilo da njih polovina ima ozbiljnih problema s ispunjavanjem dijela zadataka zbog kojih su i osnovani, ništa se nije dogodilo.

- Pokazalo se - 273 općine i grada ne mogu prihodima financirati ni 80 posto poslova koji su u njihovoj nadležnosti - kazao je zastupnik u Saboru Davorin Mlakar te naglasio da se u postojećem ustroju nešto mora mijenjati, što ne znači da je rješenje ukidanje svake općine ili grada koji ne mogu financirati svoje potrebe. U nekim je slučajevima, navodi Mlakar, rješenje u tome da se nekoliko općina dogovori oko zajedničkog financiranja, primjerice, doma zdravlja ili bilo kojeg projekta.

- Mora se vidjeti je li država s nacionalne na lokalnu razinu spustila samo odgovornost za, primjerice, obrazovanje ili zdravstvo, ali ne i dovoljno sredstava da se to financira. Odluke, koje će uslijediti nakon rasprave o lokalnom ustroju, ne može donijeti ni jedna politička opcija sama, bez konsenzusa koji će uključivati ne samo dvije velike stranke nego i njih četiri, pet - kaže Mlakar.

I ministar uprave Arsen Bauk ističe da je i sam nekoliko puta kazao da bez političkog konsenzusa ni jedna reforma koja se tiče teritorijalnog ustroja Hrvatske neće uspjeti. Sadašnja je vlada na početku mandata osnovala i Nacionalno vijeće za decentralizaciju, a cilj je da se, osim fiskalnih i funkcionalnih, razmatraju i administrativni aspekti, ali dosad iz tog vijeća nije izišao nikakav prijedlog.

- Ako se stranke ne mogu dogovoriti, možda je rješenje referendum, pa makar on bio samo savjetodavni - predlaže Bauk.