Objavljeno 16. ožujka, 2013.
Stručnjaci tvrde da su za to krive obilne padaline, no prste u svemu tome ima i čovjek
Primorski Dolac, Selnica u Međimurju, Bokanjac u Zadru, Drniš... Počevši od siječnja slijed je to nastajanja iznenadnih rupa u zemlji, koje “gutaju” ovce, razvaljuju nekadašnja rudarska okna, iskorištene bušotine i sve što se odnosi na eksploataciju njene unutrašnjosti.
Stručnjaci tvrde da su za to krive obilne padaline, no prste ima i čovjek kojeg priroda upozorava da mora biti svjestan zemlje po kojoj hoda. No, što je sa Slavonijom i Baranjom, što ovdje zemlja guta, a što izbacuje? Sudeći prema stanju na terenu, cijela regija prijeti klizištima, a iznenadne rupe u zemlji (zasad) su samo rezultat graditeljskih aktivnosti iz prošlosti.
Na karti klizišta u Baranji najosjetljivija je Batina, na čijem je groblju prije 40-ak godina zemlja progutala kapelicu. Pripisuje se to eroziji tla, kao i događaj iz 2010. kada je nakon nekoliko kišnih dana i velike poplave, sa zemljom sravnjena kuća starice Marije Labrović, smještene neposredno ispod lesne litice Banske kose, koja se odronila.
- To je klasičan primjer urušavanja tla i ne treba zanemariti proklizavanje ni u ostalim slavonskim područjima - kaže prof. Ivica Guljaš s Građevinskog fakulteta Osijek. Problema Batinci imaju i s oborinskim vodama koje se slijevaju u središte mjesta, u bunar ispod ceste, u koji su bacani poginuli iz Batinske bitke 1944., a nije rijetkost da erozija tla otvara i tamošnje grobove...
Na Brodskom brdu 65 klizišta
Klizi i Brodsko brdo. Najugroženiji su bili stanovnici na Kuknju i Brlićevom putu, na Košarevcu, Janiševcu, u Papučkoj i Pribudovačkoj ulici. Vlasnici 10-ak kuća strepili su za kiša kada se brdo kliže prema kućama i urušava. Za sada je riješen problem najugroženijih šest klizišta čija je sanacija iznosila milijun kuna. Nakon hrpa i hrpa odvezene zemlje “skliznutog” brda, izvođači radova postavili su horizontalne i vertikalne drenove, odvodne kanale te nakon toga i potporne zidove kako bi teren bio što stabilniji, no konačan problem klizišta nije riješen.
- Na Brodskom brdu je naime 65 klizišta - kazao je gradonačelnik Mirko Duspara, okrivljujući vlasnike 1.500 nelegaliziranih kuća i vikendica što su prouzročili povećanje količine otpadnih voda i potkopavanja brda. Radovi su 2012. završeni na 10-ak najugroženijih kuća čiji stanovnici konačno mirno spavaju.
Klizišta su za našički kraj karakteristična za kamenolom Gradac Našički. Njegovi stručnjaci kažu da su klizišta uobičajena u rudarstvu, jer se događaju na podzemnoj ili površinskoj eksploataciji mineralnih sirovina. U Gradcu, kažu, klizišta nisu učestala i stalna, no kada se dogode ozbiljan su problem. Osim ekonomskih gubitaka, tu su i troškovi sanacije šteta. Prije tri mjeseca aktivirano je klizište na južnoj strani eksploatacijskog polja u kamenolomu, prouzročivši štete na mjesnom groblju. Poduzete su hitne mjere, kamenolom nije zatvoren, a proizvodnja se obavlja na sjevernoj strani. Na južnoj strani kamenoloma gdje se prostire klizište, vađenje kamena je zabranjeno zbog opasnosti od urušavanja pa će u tom dijelu proizvodnja biti nastavljena nakon sanacije.
Urušava i Drava
U Valpovštini vodotok Drave ugrožava Bistrince, ali i vikend-naselje. Prije dvije godine pojavilo se i klizište i urušilo veliki dio obale i ugrozilo prve kuće. Bistrinčani i vikendaši dobili su pomoć od Hrvatskih voda koje su lani krenule u projekt utvrđivanja obale u duljini od 75 metara. Zaštita obale izvodi se od ruba tzv. visoke obale, s postavljanjem geotekstila na koji se postavljaju snopovi od pruća - “fašine”. Nakon toga, spuštaju se u Dravu u širini od 25 m uz učvršćivanje nasipa od kamena u debljini od 30 cm. Prvi je ovo slučaj u Valpovštini da se umjetnim načinom Drava pokušava vratiti u prvobitno korito. Vjeruje se da će potrebe za tim zahvatom biti sve više. S druge strane Drave, u Baranjskom Petrovom Selu, u domu Benakovih, zemlja ne 'guta', nego izbacuje – vruću vodu iz bunara od 40 C tako da su Benakovi bili prisiljeni isključiti hidrofor i aparate te iskopati novi bunar. Nakon nekoliko tjedana sve se odjednom vratilo u normalu i ohladilo, ostavivši brdo nepoznanica, ali i troškova Benakovima koji su se samo nakratko našalili da kako su možda 'nove terme'... Klizišta su stvarnost i na području Vukovara, a jedno godinama zadaje probleme i u Trnavi pokraj Đakova u kojem se, pak, ovih dana otvorila zemlja u dvorištu ljekarne na korzu. Iz dviju rupa vidi se opeka te čuje žubor vode. Dok jedni kažu kako je moguće da se radi o ostacima turskih tunela, drugi poznavatelji gradske povijesti povezuju rupe s kanalizacijom iz vremena gradnje katedrale u 19. st. Prije nekoliko godina zemlja se otvorila i u dijelu grada Pašenica, potvrdivši priče da ona cijela počiva na turskim hodnicima kojima su paše hodile u džamiju, danas Malu crkvu, a po kojima se i danas tamošnja ulica zove Pašin prolaz.M.Mihelić/L.Aničić/I.Getto/H.Kusik/S.Fridl/M.Radošević
Pripremila Suzana ŽUPAN
STRUKA: NEMAMO IZNENADNE RUPE, ALI NISMO IZVAN OPASNOSTI
Iako Slavonija, a ni Osijek dosad nisu pogođeni sve češćim propadanjima tla, čini se da ne možemo nikada biti sigurni. Posebice zbog sve učestalijih građenja na tlima sumnjivog terena. Potvrđuju to stručnjaci s osječkog Građevinskog fakulteta koji kažu da propadanje, ali i na osječkom području klizanje tla nije lako spriječiti. “Ono što mi možemo učiniti su pametna građenja. Treba izbjegavati terene gdje je moguće proklizavanje tla. Moguće je da tlo kolabira i da dijelovi objekata potonu i moramo znati da priroda čini svoje, ali ima i svoje zakonitosti. U ravničarskim područjima moguće su sufozije, odnosno erozije podloge vodom, koje se javljaju u pjeskovitoj sredini pokrivenoj prašinom,” kaže prof. Želimir Ortolan. Kaže kako je osječko područje zasad sigurno od rupa no vrlo su česta klizišta na koja i te kako utječu i oborinske vode koje stvaraju nered na mjestima gdje se nešto gradi. To potvrđuje i prof. Ivica Guljaš koji kaže da se kod nas između individualnih parcela prekidaju prirodni tokovi oborinskih voda što može biti kobno. “Dodatan su problem kiše koje znaju padaju danima. Kod vodom natopljenoga tla moguća su klizišta i o tome treba voditi računa. Kod nas su tla vrlo nestabilna i orijentirani smo na les i prapor koji su podložni proklizavanju. Uzmemo li u obzir da kod nas kiše nisu rijetke i to posebice u ovo vrijeme, valja biti na oprezu. Ako govorimo o katastrofama toga tipa, mi smo za razliku od zadarskog zaleđa gdje se otvaraju rupe podložni klizištima”, ističe Guljaš.
I geolozi iznenađeni vrućom vodom iz bunara u Petardi
Dipl.ing. geologije Ivica Balen priznaje da u svojoj praksi još nije imao slučaj poput onog s vrelom vodom u Petardi. “Bez temeljitijih ispitivanja i istraživanja teško je sa sigurnošću reći što se točno ovdje dogodilo. Jedna od mogućnosti jest da je riječ o svojevrsnoj tektonskoj promjeni u manjoj mjeri zbog koje je došlo do probijanja vode pod tlakom samo u ovaj bunar, tj. moguće da je došlo do probijanja unutar vodonosnika. Ako je to došlo s tektonikom, vrlo je moguće da se za se određeno vrijeme situacija vrati na staro, no ponavljam da je bez temeljitog istraživanja teško prognozirati tijek događanja ili reći što je stvarni uzrok”, kazao je geolog Balen o događaju u Petardi čiji je završetak odlično predvidio.
Opasne jame na Papuku
Pročelnik Stanice HGSS-a Požega Dražen Mlinarić kaže da je zabilježeno postojanje nekoliko potencijalno opasnih jama na širem području Parka prirode Papuk. Opasna mjesta su uglavnom zaštićena pa nije zabilježen ni jedan slučaj stradavanja. Na pojedinim mjestima unutar Papuka vidljiva su i ulegnuća u zemlji ili škrape u kojima se voda ne zadržava iz čega se može zaključiti da je riječ o poroznom tlu ispod kojega je moguće i postojanje dubljih jama.
Progutala JE zemlja
NA KARTI KLIZIŠTA U BARANJI NAJOSJETLJIVIJA JE BATINA, NA ČIJEM JE GROBLJU PRIJE 40-AK GODINA ZEMLJA PROGUTALA KAPELICU