Objavljeno 11. ožujka, 2013.
Proizvođači kulena su sigurni da se u iznošenju i objavljivanju takvih teza kriju nečiji interesi
Istraživanje britanskih znanstvenika koji tvrde da meso skraćuje život i da bi dvije kobasice i jedna kriška slanine mogla biti smrtonosna doza, ako bi se sa suhomesnatim proizvodima tako pretjerivalo svaki dan, proizvođači kulena i suhomesnatih delicija u županjskoj Posavini dočekali su na nož!
– Idiotarija! Ništa drugo mi u ovom trenutku ne pada na pamet jer ne znam kako bih uopće nazvao takvo istraživanje. Stvarno ne znam kamo vode takvi suludi zaključci koji nas svakodnevno iznova šokiraju i već se pitam što je sljedeće. Pa za civilizaciju je najnormalnija stvar da se ljudi prehranjuju stočnim proizvodima. I moram priznati da mi je pojavljivanje takvih teza zaista čudno - prokomentirao nam je tajnik Udruge slavonski domaći kulen-kulin Andrija Matić. Poznati proizvođač suhomesnatih delicija iz županjskog kraja sumnja da se u iznošenju i objavljivanju takvih teza kriju nečiji interesi i pokušaji zatiranja proizvodnje slavonskih suhomesnatih proizvoda.
– Ovo nije slučajno i vjerujem da se sve radi ciljano i degutantno, da se ide čak do te mjere da se ljude pokušava zaplašiti time da je konzumiranje slanine i kobasice smrtonosno. Očito nekome smetamo, nekim smo lobijima ozbiljna konkurencija i ne želi naše proizvode u Europi. Ne daju nam da zaštitimo izvornost slavonskog kulena i žele nam uzeti našu autohtonost na kojoj s pravom inzistiramo jer imamo i znanje i kvalitetu te ne želimo pristati na to da se kineske svinje tretira isto kao i naše domaće slavonske - revoltiran je naš sugovornik.
– Ja tvrdim upravo suprotno, što nam je i naše životno iskustvo pokazalo: komad slanine i kobasice produljit će vam život i dao Bog da si ih svatko može priuštiti - zaključuje.
Ne jedu ih samo oni koji nemaju
- Kobasice i ostale slične prerađevine u Baranji i Slavoniji ne jedu samo oni koji ih - nemaju. Jedan je od komentara vezan uz navodno istraživanje britanskih znanstvenika, a za koji smo zamolili nekoliko Baranjaca. Britanci su, naime, tijekom 13 godina ispitali pola milijuna ljudi iz 10 europskih zemalja. Tvrde da je svaka sedamnaesta osoba umrla, i to 10.000 ljudi od karcinoma, a 5.500 zbog srčanih problema. Svi oni jeli su svakodnevno mesne prerađevine, i to u velikim količinama.
- Normalno je da je prekomjerno konzumiranje štetno, radilo se o kobasicama, kulenju ili bilo čemu drugom. U cijelu priču treba dodati i to kako se domaća proizvodnja razlikuje od industrijske. Pokažite mi čovjeka koji u vlastite proizvode dodaje tko zna koliko konzervansa ili ostale “kemije” - priča Belomanastirac, koji je protekle zime pušnicu napunio autohtonim delicijama, dodajući da nitko nije toliko nepismen da ne zna što za ljudske organe znači premasna i prezačinjena hrana. No, nastavlja, činjenica da mu na tavanu visi nekoliko stotina kilograma kobasica, kulena, slanine i šunke ne znači da se od njih njegovi ukućani “guše”.
- Jedemo ih umjereno. Sigurno je da su mesne prerađevine na trpezi znatno češće nego povrće, ali takav je naš način prehrane i teško ga je promijeniti - kaže, naglašavajući da je riječ o osobinama koje je većina Baranjaca naslijedila od svojih djedova i pradjedova. Njegov je otac, dodaje, umro u 80. godini i nikada si nije uskraćivao suhomesnate proizvode. Naš drugi sugovornik podsjeća na vrijeme kolonizacije, kada su došljaci pokušali zadržati režim prehrane na koji su navikli u krajevima iz kojih su došli u Baranju.
Lagana hrana - ne prolazi
- Ovdje je, jednostavno, specifična klima, pa lagana prehrana ne prolazi. Posebice se to odnosilo na poljoprivrednike i ljude koji su mukotrpno radili - kaže, naglašavajući kako se sada skoro svaka baranjska kuća, bilo da je riječ o Zagorcima, Međimurcima, Dalmatincima, Hercegovcima ili drugima, “diči” vlastitim kolinjskim prerađevinama, dakako pikantnim, od domaće sitne mljevene paprike. Promijenilo se samo to što zbog teške gospodarske situacije kolinja nisu tako masovna kao ranije, ali da su ona i nadalje “svetinja”, dokazuje podatak kako je belomanastirska Veterinarska stanica u proteklih nekoliko sezona svinjokolja trihineloskopski pregledala približno 8.000 uzoraka s područja pod njihovom ingerencijom, što je nešto više od pola Baranje.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/Ivica GETTO
SOCIJALNO PITANJE
DANAS JE PROBLEM ŠTO SI LJUDI NE MOGU PRIUŠTITI KVALITETNE MESNE PRERAĐEVINE, A NE DA IH JEDU PREVIŠE
Andrija Matić
tajnik Udruge slavonski domaći kulen-kulin
Ja tvrdim upravo suprotno, što nam je i naše životno iskustvo pokazalo, komad slanine i kobasice produljit će vam život