Magazin
OPROST UMJESTO DOSJEA

Izvansudske nagodbe spas za tisuće maloljetnika
Objavljeno 9. ožujka, 2013.
Pomoć žrtvi donosi slobodu bez dosjea

Šesnaestogodišnji Petar pretprošle je godine, u Zagrebu, na ulici gurnuo stariju gospođu, s ramena joj otrgnuo torbicu i pobjegao. To mu je bilo prvo kazneno djelo, a kako se sada čini, Petar tako nešto više neće pokušati učiniti.

U drskoj je krađi žena pala, slomila kuk te završila na teškoj operaciji, a kad je nakon dužeg oporavka ponovo stala na svoje noge, pristala je, u izvansudskoj nagodbi, naći će s mladim Petrom "oči u oči", reći mu kako se osjeća, što je zbog njegova nedjela proživjela i kako bi željela da joj se Petar "iskupi".

Isprika i pokajanje

Prihvatila je, naime, izvansudsku nagodbu kojoj je prvenstveni cilj maloljetne počinitelje lakših kaznenih djela, kao i mlađe punoljetnike koji su tako nešto počinili, poštedjeti sudske parnice i službenog "dosjea", kojim su obilježeni za cijeli život. Petar se susreo sa svojom žrtvom, pokajao se i ispričao, a onda je, na njezin zahtjev i prijedlog, idućih nekoliko mjeseci gospođi pomagao pri odlascima u grad, odlazio joj u kupnju namirnica, vodio je na liječničke preglede. Na kraju su Petar i gospođa postali prijatelji.

To je samo jedna u nizu priča sa sretnim završetkom o, u Hrvatskoj relativno novom, programu izvansudskih nagodbi mladih počinitelja lakših kazenih djela, do 21 godine starosti, sa svojim žrtvama. Prema hrvatskim propisima, djeca starija od 14 godina mogu kazneno odgovarati za svoje postupke, no umjesto da za počinjeno kazneno djelo budu suđeni i dobiju "dosje", time i stigmu počinitelja kaznenog djela, izvansudskom nagodbom djeca i mladi u sukobu sa zakonom dobivaju priliku preuzeti odgovornost i popraviti počinjenu štetu, a njihovo zlodjelo ne biva "zapečaćeno" dosjeom.

Program u Zagrebu, Osijeku i Splitu eksperimentalno unatrag nešto više od deset godina provode pripadajući centri za socijalnu skrb. Samo je u Zagrebu njegovih sedam djelatnika Centra za socijalnu skrb - medijatora u izvansudskim procesima, uspjelo do sada sudskog "dosjea" poštedjeti gotovo 750 maloljetnika ili mlađih punoljetnika, Split i Osijek po još 150. Ukupno, u ova je tri grada obavljeno više od tisuću izvansudskih nagodbi s djecom i mladima. Kako se mjera, vani uobičajena i više od dvadeset godina, pokazala vrlo uspješnom, cilj je što više hrvatskih gradova i njihovih centara za socijalnu skrb uključiti u ovaj program. Ministarstvo socijalne politike i mladih, u suradnji s UNICEF-om u Hrvatskoj, Pravosudnom akademijom i Državnim odvjetništvom, kreće zato u edukativne seminare i za djelatnike ostalih centara u Hrvatskoj. Time će i mladi počinitelji lakših kaznenih djela na ovom području dobiti priliku da se, suočavajući se sa žrtvom, pokaju, ispričaju i izbjegnu sudski proces, odnosno određenu, sudski dosuđenu odgojnu mjeru.

DOBROVOLJAN SUSRET

Djeca i mladi prošle su godine, kažu podaci MUP-a, počinili 4.438 kaznenih djela. Kako nam u razgovoru otkriva dr. sc.Vesna Gmaz-Luški, defektologinja iz zagrebačkog Centra za socijalnu skrb, izvansudska nagodba podrazumijeva dobrovoljan susret u kojem žrtva i počinitelj razgovaraju o tome što se dogodilo i dogovaraju što učiniti da se to bar donekle ispravi. Ako takav susret jedno od njih dvoje odbije, državni odvjetnik pokreće kazneni postupak, no ukoliko do izvansudske nagodbe dođe, i maloljetni počinitelj, ili mlađi punoljetnik, izvrši dogovorene obveze, kazneni se postupak ne pokreće. Žrtva, za razliku od sudskog procesa, u kojem se pojavljuje isključivo kao svjedok koji govori o počinjenom kaznenom djelu, u izvansudskom procesu ima priliku, suočena s počiniteljem, pričati o svim posljedicama kaznenog djela, o pretrpljenoj šteti, boli, strahovima koji su iz toga proizašli. Uz dobrobit za počinitelja kaznenog djela, brojni slučajevi iz prakse pokazali su da mirenje djeluje iscjeljujuće i na žrtvu. Počinitelj u procesu preuzima odgovornost i suočava se s posljedicama svog kaznenog djela te, uz posredovanje medijatora, sa žrtvom izravno dogovara način obeštećenja.

SAMO PRVO NEDJELO

Primjerice, može prema vlastitim mogućnostima popraviti ili nadoknaditi materijalnu štetu nanesenu kaznenim djelom, uključiti se u humanitarni rad ili na neki drugi kreativan i simboličan način učiniti nešto pozitivno za žrtvu.

Kako bi Državno odvjetništvo uopće pristupilo izvansudskoj nagodbi, za počinjeno kazneno djelo treba biti propisana kazna do, najviše, pet godina zatvora, ne smije se raditi o beznačajnom deliktu, kao ni o teškom kaznenom deliktu sa smrtnim posljedicama ili silovanju, brutalnom i planiranom nasilju. Jednako tako, počinjeno kazneno djelo počinitelju mora biti prvo takvo nedjelo u životu.

- Bitno je da osumnjičenik prizna svoju odgovornost, prvo sam sebi, a onda i žrtvi. Žrtva ima priliku reći počinitelju kako se osjećala, što je proživljavala ili još uvijek proživljava te nakon počiniteljeve isprike dati prijedlog počiniteljevog “iskupljenja”. Prvo, počinitelja zovemo na razgovor, tijekom kojeg neki, no u rijetkim slučajevima, negiraju svoje nedjelo pa slučaj odlazi na sud. Ipak, najčešće nedjelo priznaje, dobrovoljno pristajući na suočavanje sa žrtvom, nakon čega na zajednički razgovor onda zovemo i žrtvu - pojašnjava Gmaz-Luški.

Bojana MRVOŠ PAVIĆ
DOBRA STATISTIKA
Uspjeh 80%, a recidivizam do 20%

Dosadašnja praksa izvansudske nagodbe u Hrvatskoj pokazuje čak 80-postotnu uspješnost svih slučajeva, nepokretanje sudskog postupka u više od 85 posto slučajeva te zadovoljstvo žrtava i počinitelja u čak 95 posto slučajeva. Velika većina postupaka, čak 75 posto, završena je u roku od tri mjeseca, a preostali za šest mjeseci, što je izuzetno brzo u usporedbi s uobičajenim trajanjem sudskih postupaka. Što se pak recidivizma tiče, praksa je pokazala da on kod djece i mladih koji su bili uključeni u izvansudsku nagodbu iznosi samo između deset i 13 posto, dok se u sukobu sa zakonom ponovo našlo čak 30 posto onih koji su bili uključeni u druge odgojne mjere, odnosno nisu prošli proces stanovitog mirenja sa žrtvom i iskupljenja.

4.438

kaznenih djela počinili su djeca i mladi prošle godine

STANJE U OSIJEKU
Mladi delinkventi za kaznu čiste snijeg i liče pročelja koja su uništili

Suze, kajanja, plač, isprike, stid... Sve to vrlo često vide djelatnici osječkog Centra za socijalnu skrb pri izvansudskim nagodbama, programu koji je osmišljen 2001. godine, a prema kojem se djeca starija od 14 pa sve do 21 godine mogu susresti s oštećenom stranom i preuzeti odgovornost za ono što su počinili. U zamjenu za iskupljenje ne dobivaju policijski dosje, a prema riječima Helene Kristek iz osječkog CZSS-a, bude doista svakakvih situacija: “Bilo je slučajeva da je maloljetnik u zamjenu za dosje cijelu zimu oštećenoj strani čistio snijeg. U jednom slučaju maloljetnici su gađali pročelje jajima, nakon čega su morali to pročelje i oličiti. Čak se događa i da katkad kod vršnjačkog nasilja roditelji oštećene strane budu ti koji kažu da ne trebaju ispriku”. Kristek također dodaje kako u nekim slučajevima oštećena strana nije suglasna saslušati ispriku u istoj prostoriji s počiniteljem pa ih djelatnici smještaju u zasebne sobe i obavljaju procjenu “metodom poštara”. To pak znači da djelatnici Centra tada doslovce moraju ići od jedne do druge strane, saslušati osobe i potom dati zaključak, koji dalje šalju Državnom odvjetništvu. Djelatnici Centra za socijalnu skrb, kao posrednici, procjenjuju je li kajanje maloljetnika koji je oštetio drugu stranu iskreno. Isprika mora biti konkretna, počinitelj treba reći drugoj strani da je napravio određenu ružnu stvar i da mu je zbog toga žao. Kristek kaže da bude slučajeva kada maloljetnik ne može pogledati oštećeniku u oči. U svakom slučaju, isprika i sučeljavanje daje veći efekt nego da sudac izrekne sankciju za određeno djelo. “Nije se lako ispričati. Dobro je da u nagodbi potpuno sudjeluju obje strane i da kažu što se dogodilo. To je upravo moguće u Centru, jer ako dođu do suda, ondje odgovaraju isključivo na sučeva pitanja, a kod nas su moguća pojašnjenja. Važno je da maloljetnici prepoznaju svoje ponašanje”, zaključuje Kristek.(M.MIHELIĆ)

Možda ste propustili...

INTERVJU: MILJENKO ANTIĆ, POLITOLOG, SPECIJALIZIRAN ZA MEĐUNARODNE POLITIČKE ODNOSE

Tezu o građanskom ratu pobio je i srpski odvjetnik Srđa Popović

PAX: NOVI GENIJALNI ROMAN AMERIČKE SPISATELJICE SARE PENNYPACKER

Neke jabuke padaju daleko od stabla!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INTERVJU: MILJENKO ANTIĆ, POLITOLOG, SPECIJALIZIRAN ZA MEĐUNARODNE POLITIČKE ODNOSE

Tezu o građanskom ratu pobio je i srpski odvjetnik Srđa Popović

2

TEMA TJEDNA: ZAHLADNJENJE ODNOSA HRVATSKA - SRBIJA (I.)

Zakopani u prošlosti: Srbija
se ne miri s činjenicom
da je izgubila rat!

3

KREŠO BENGALKA: NOVA IZDANJA BESKOMPROMISNOG SPLITSKOG REPERA

Uđem u kvartovski kafić i u nekoliko sekundi namirišem sve probleme države i društva!