Regija
SAMO 28 UZGAJIVAČA UZGAJA CRNU SLAVONSKU SVINJU

Manjak pašnjaka, na kojima
inzistira EU, smanjit će broj svinja
Objavljeno 7. ožujka, 2013.
Ostalo je malo krmača i nerasta pa crnoj slavonskoj svinji prijeti izumiranje

ŽUPANJA – Hoće li stimulativne potpore nakon ulaska Hrvatske u EU povećati broj uzgajivača crne slavonske pasmine svinja i zaustaviti negativan trend opadanja broja grla, vidjet će se, no uzgajivači baš i nisu optimistični. Crna svinja je zaštićena kao ugrožena vrsta, ali od 28 uzgajivača, koliko ih je danas ostalo, samo je nekolicina ozbiljnijih dok ostali imaju samo po nekoliko komada u uzgoju. Još su prije 13 godina stručnjaci su upozorili na to kako je ostalo jako malo krmača i nerasta pa crnoj slavonskoj svinji prijeti izumiranje, na što je država reagirala poticajima uzgajivačima od 700 kuna po grlu.

Nekada je na istoku Slavonije gotovo svako seosko kućanstvo uzgajalo autohtonu crnu slavonsku svinju, poznatu pod nazivom fajferica, koja je u 19. stoljeću nastala na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku kod Osijeka križanjem lasaste mangulice i berkšira.

- Poticaj je 700 kuna, ali u konačnici dobivamo 400 kuna po grlu. Neki dan je bilo predavanje o crnoj svinji i rečeno nam je da će, kada uđemo u EU, potpora biti od 1.200 do 1.500 kuna, a to je već stimulativno, kaže nam uzgajivač Antun Golubović iz Đurića. U uzgoju ima 60-ak komada crne slavonske pasmine svinja, no priznaje da je zabrinut i da se zbog direktive koju nameće EU nad poslom kojim se godinama bavi nadvila velika neizvjesnost i ogromni upitnik. Sve će svinje morati proći DNK analizu, kako bi se utvrdilo njihovo podrijetlo i napravila selekcija.

- Najveća prepreka daljnjem uzgoju crne slavonske svinje bit će mi naputak prema kojemu će njihov uzgoj isključivo morati biti vezan uz pašnjake jer se inzistira na tome da svinje budu na otvorenom. A problem je taj što kod nas u selu pašnjaka nema. Ima u susjednim Račinovcima, prostire se na 58 hektara, i to bi mi bilo prihvatljivo, ali smješten je uz savski nasip i svako malo je poplavljen, što je veliki problem - žali se Golubović.

- Uzgajivači crne slavonske pasmine svinja - napominje naš sugovornik - pod posebnim su povećalom. Prisjeća se kako su prije dvije, tri godine imali odličnu priliku svinje prodati u Tuzlu u BiH, no upozoreni su da je to strogo zabranjeno, za što je predviđena i kazna zatvora.

- Vidjet ću u što i kako dalje. U ovom sam poslu već godinama i bilo mi jako žao da moram odustati od svinjogojstva, ali ako ne uspijem pronaći rješenje i prilagoditi se direktivi, izbora neću imati - zaključuje Golubović.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Nema više ni “žirovanja”

Već dugo je uzgajivačima ove pasmine zabranjen ulazak u šumu gdje su se svinje hranile žirom, što je njihovo prirodno stanište, no Hrvatske šume iskorijenile su žirovanje svinja i uzgajivače potjerale iz šume. Crna svinja je poluekološki proizvod jer se hrani prirodno i živi u prirodnim uvjetima, a ne u boksovima, čemu europski potrošači pridaju sve veći značaj. Uzgajivači tvrde kako je meso crne slavonske svinje idealno za kulen jer je podjednak omjer mesa i masti i ne dehidriraju kao proizvodi od ostalih, posebice hibridnih pasmina svinja.

od 1.200 do 1.500

kuna trebala bi biti potpora kada uđemo u EU

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana