Baranjski kulen i vino za sada su jedini pravi baranjski brendovi. Paprika je neopravdano zapostavljena, bar što se “žešćeg” brendiranja tiče. A bez nje, svi se slažu, nema baranjskog kulena, ali ni nadaleko poznatog baranjskog ribljeg paprikaša koji, važno je istaknuti, također traži svojevrsnu zaštitu.

Po mljevenu papriku u Baranju dolaze mnogi, čak ni ne znajući da su organoleptička svojstva baranjske paprike daleko iznad onih uzgojenih u nekim drugim dijelovima Hrvatske. No, proizvođači je nude na kućnim pragovima, pa osim nekoliko OPG-ova, registriranih proizvođača paprike - nema. Omasoviti proizvodnju, standardizirati je i plasirati proizvod na različita tržišta, želja je biljskog udruženja Baranja koje je u suradnji s udrugom LAG Baranja (Lokalna akcijska grupa), čiji su osnivači, organiziralo tribinu i na nju pozvalo proizvođače, potencijalne proizvođače i ugostitelje.

- Cilj nam je podijeliti upitnike i stvoriti bazu podataka o proizvođačima i onima koji to žele postati. Kada to napravimo, treba izraditi program razvoja i plasmana - priča Jasna Petrović, programska koordinatorica udruženja, podsjećajući kako su, što se paprike tiče, u udruženju Baranja najdalje odmaknuli. Sve je, naime, počelo EU projektom u sklopu kojega su organizirali edukaciju za 20-ak žena, koje su, pak, postale certificirani proizvođači paprike. Istovremeno su započeli s tradicijskim načinom proizvodnje paprike, nazvali je Baranjka, te zaštitili pri Zavodu za intelektualno vlasništvo RH. Trenutačno papriku uzgajaju na četiri tisuće četvornih metara, a prošle godine proizveli su 500 kilograma sitne paprike koju pakiraju i kao, za sada jedini službeni, baranjski suvenir.

Inače kilogram sitne paprike, kako slatke, tako i ljute, u Baranji stoji 120 kuna.

- Od proizvodnje začinske paprike može se živjeti, jer riječ je o deficitarnom proizvodu koji drži cijenu. No, donja granica površine pod paprikom za intenzivnije bavljenje proizvodnjom sitne paprike iznosi dva hektara - tvrdi Jasna Perović.