Objavljeno 26. veljače, 2013.
Proizvođači su sudjelovali u natjecanju u dvije kategorije - dimljene i nedimljene kobasice
ŽUPANJA - “S kobasicom u Europu” naziv je manifestacije Općine Sveti Petar u Šumi, održane proteklog vikenda u organizaciji Udruge proizvođača istarskog pršuta te Odjela za poljoprivredu Istarske županije kojima je partner bila Vukovarsko-srijemska županija. Sudjelovalo je 30-ak izlagača iz Istre, Primorja, Dalmacije, Slavonije, središnje Hrvatske, ali i Slovenije te BiH.
Vukovarsko-srijemsku županiju u službenom dijelu predstavljali su predsjednik Skupštine Antun Žagar, pročelnik Upravnoga odjela za poljoprivredu, šumarstvo i ruralni razvoj Andrija Matić i dogradonačelnik Grada Vinkovaca Tomislav Šarić. Sudionici stručnog skupa upoznati su s postignućima Istarske županije oko zaštite njihovih tradicijskih suhomesnatih proizvoda te novim sustavom ocjenjivanja od strane certificiranih senzornih analitičara. Matić je prezentirao nastojanja, prijepore i dvojbe oko zaštite slavonskoga kulena, a najavljena je i moguća suradnja jer istarskim proizvođačima nedostaje svinjskoga mesa, poglavito svježih svinjskih butova.
Sajam je bio prigoda za proizvođače s područja Vukovarsko-srijemske županije da se pohvale slavonskim suhomesnatim proizvodima, ponude ih brojnim posjetiteljima, te da ih prvi put ocijeni certificirano povjerenstvo. Proizvođači su sudjelovali u gastronatjecanju u dvije kategorije - dimljene i nedimljene kobasice.
U kategoriji dimljenih kobasica šampionsko odličje dobile su kobasice Zdenka Perakića iz Bošnjaka, a nagrađeni su i proizvodi OPG-a Ferbežar iz Otoka, Mesnice As iz Županje, OPG-a Damjanović iz Štitara, PG-a Čuha iz Soljana, te Baka iz Vinkovaca, Grge Krajine iz Nuštra i kobasice OPG-a Modic iz Bošnjaka.
Dogovorena je suradnja Županije istarske i Vukovarsko-srijemske županije u postupcima zaštite i senzorske analitike tradicijskih suhomesnatih proizvoda.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Borba za kulen
Ulazak Hrvatske u EU sve je bliže, a pomaka na zaštiti slavonskog kulena – nema. Udruga Slavonski kulen-kulin već osam godina muku muči sa zaštitom izvornosti kulena jer ne želi pristati samo na zaštitu zemljopisnog podrijetla. “Smatramo da kulen može imati etiketu izvornog samo ako je proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji i vuče slavonsko podrijetlo u tri koljena“, pojašnjava tajnik Udruge Andrija Matić. No, konzultanti iz EU tumače im kako moraju izbaciti tu odredbu jer tako diskriminiraju svinje proizvedene, primjerice, u Mađarskoj. Drže kako je dovoljno da se kulen proizvodi u Slavoniji i prema tradicionalnom receptu da bi zadržao autohtonost, na što Udruga ne pristaje. “ Imamo potporu svih članova Udruge i odlučili smo da ne zaštitimo kulen kao autohtoni slavonski proizvod ako EU i dalje bude inzistirao da izbacimo odredbu kako se slavonski kulen može izraditi samo od slavonske svinje”, poručuje Matić.