Magazin
SPORTSKE DVORANE

Osječki recept za uspjeh:
Odbacili megalomaniju bez pokrića
Objavljeno 16. veljače, 2013.
Osječka je dvorana najbolje iskorištena i najisplativija od svih dvorana u Hrvatskoj

Od šest novih dvorana koje su sagrađene i otvorene u povodu Svjetskog prvenstva u rukometu 2009. godine u Hrvatskoj najbolje je iskorištena, uz zadarsku, osječka nastavno-sportska dvorana Gradski vrt, bar prema tvrdnjama onih koji njome upravljaju. Zahvaljujući tome i u kriznoj je protekloj godini uspjela zabilježiti plus u poslovanju.

“Mislim da je ključ u tome što dvorana Gradski vrt nije sagrađena namjenski za rukometni SP, nego kao višefunkcionalna dvorana. Pritom nam je najvažnije da se ispunjavaju njezina sportska i nastavna funkcija, zbog usmjeravanja mladih prema zdravom životu”, ističe Oto Živčić, rukovoditelj dvorane. Ona je službeno otvorena 28. prosinca 2008. prijateljskom utakmicom između muških rukometnih reprezentacija Hrvatske i Rusije, a njezini projektanti su Gordana Domić i Boris Koružnjak. Oni su osmislili da objekt ima čak sedam različitih sportskih prostora – veliku dvoranu s 3.538 sjedećih mjesta (s pomoćnim tribinama, tzv. teleskopima), manju s 1.448 stolica (s pomičnim tribinama), četiri male dvorane koje se koriste za borilačke sportove, trim i fitness te jedinstveni atletski tunel dužine 90 metara, gdje redovito treniraju članovi Atletskog kluba Slavonija, a odvijaju se i atletska natjecanja u trčanju, skoku u dalj, skoku s motkom...

DOM 15-AK KLUBOVA

U osmom prostoru smješteni su i mali bazen i sauna, dok se predvorje koristi za pojedina zabavna i kulturna događanja, poput različitih izložbi i koncerata. K tome, velika dvorana može se posebnim pregradama podijeliti u tri dijela.

"Gradski vrt je dom za 15-ak klubova iz devet sportova – muška i ženska odbojka i rukomet, taekwando, džudo, karate, atletika, boks i stolni tenis - koji tijekom cijele sezone, osim ljetne stanke, svakodnevno održavaju treninge, a vikendom i natjecanja. Nastavu tjelesnog odgoja kod nas imaju dvije srednje škole i sedam fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a u večernjim satima ponekad se održava i rekreacija. Dvorana je u pravilu iskorištena od 7 sati do 23 sata. Sa sigurnošću i punom odgovornošću mogu reći kako je osječka dvorana najbolje iskorištena i najisplativija od svih dvorana u Hrvatskoj sagrađenih za rukometni SP", ističe Zvonko Ibriks, direktor gradske tvrtke Športski objekti koji upravljaju tom dvoranom.

Kao dokaz iznosi niz indikativnih brojki iz protekle tri godine. U 2010. ukupni godišnji prihodi iznosili su 3,113 milijuna kuna, a rashodi 2,596 milijuna, što znači da je ostvarena pozitivna bilanca od oko 517 tisuća kuna. Godinu kasnije prihodi su bili 2,85 milijuna, a rashodi 2,608 milijuna, dakle plus, ali nešto manji – 242 tisuće kuna. Prošle godine aktualna gospodarska kriza ponovno je učinila svoje pa je ukupan profit dodatno smanjen: razlika između prihoda (2,853 milijuna) i rashoda (2,727 milijuna) - oni uključuju režije, održavanje, investicijsko održavanje i plaće za djelatnike - iznosila je tek 126 tisuća kuna. "Međutim, opet smo uspjeli godinu okončati s pozitivom! Valja napomenuti i da su većina toga vlastiti prihodi jer Grad Osijek dotira dvoranu s milijun kuna godišnje, kako bi klubovima koji su od posebnoga značaja platio korištenje po povlaštenoj cijeni od 132 kune po satu", napominje Ibriks. Konkretne brojke pak govore da klubovi, fakulteti, škole i rekreativci, naravno kombinirano u različitim prostorima, dvoranu koriste u prosjeku 27 sati dnevno, što je u 2012. bilo ukupno točno 9.669 sati! Od toga velika većina, 8.720 sati, bili su treninzi sportskih klubova i održane utakmice, 460 sati iskoristili su fakulteti, 366 Ekonomska i upravna škola, 80 sati Isusovačka klasična gimnazija, a 73 sata rekreativci. Sve njih opslužuje ukupno 13 djelatnika - dva vratara, tri radnika na održavanju i tehničkom upravljanju, sedam spremačica i, naravno, rukovoditelj dvorane.

UGOVORENI KONCERTI I K-1

"Redovite prihode ostvarujemo i od najma ukupno 14 od 16 raspoloživih lokala, čija je ukupna površina oko 1.100 kvadrata. U njima su smješteni restoran, pizzerija, kafić, nekoliko ureda i poslovnih prostora te drugih sadržaja, a dva lokala koriste i pripadnici mađarske manjine za svoje aktivnosti. Uredske prostore, uz Športske objekte, koristi i Zajednica športskih udruga Osječko-baranjske županije. Dakle, dvorana ne gomila gubitke, dapače, ona je pun pogodak za Osijek", zaključuje Ibriks.

S njim se slaže i Živčić. "Istina, prošle godine je zbog recesije broj koncerata smanjen na samo pet, ali bilo je niz drugih zanimljivih i profitabilnih sadržaja. To su, recimo, međunarodni rukometni turnir četiri reprezentacije, zatim domaćinstvo na pripremama hrvatske košarkaške reprezentacije, zatim međunarodni kick box turnir Croatia Cup. Dakle, naglasak je na sportskim događanjima, ali ima i drugih, primjerice, za prvu polovinu 2013. godine već dogovaramo nekoliko koncerata, a krajem travnja zakazan je i međunarodni borilački K-1 turnir. Najesen slijedi Svjetski kup u gimnastici, a ugostit ćemo još niz događanja, kao što su kongresi, simpoziji i drugo", najavljuje Živčić.

Tomislav LEVAK
SPLIT I ZAGREB
Spaladium Arena lani zatvorena

Dakle, Gradski vrt sigurno neće doživjeti sudbinu splitske Spaladium Arene, koja je prošle jeseni zatvorena zbog velikih gubitaka. Naime, Spaladium Arena u tom trenutku, rečeno je, više nije imala tehničkih uvjeta za rad: istekle su joj dozvole, atesti i osiguranje, Grad Split bio je dužan čak 21 milijun kuna za najamninu, a Arena tada dužna državi za porez 2,6 milijuna kuna te dobavljačima pola milijuna. Uz nju, velikih problema ima i megalomanska zagrebačka Arena, koja većinu godine, unatoč povremenim velikim koncertima i događanjima, zjapi prazna i gomila troškove. Navodno "životare" i dvorane u Varaždinu i Poreču, dok zadarski objekt, prema tamošnjim informacijama, funkcionira sasvim solidno, iako javnosti nisu poznati točni financijski pokazatelji.

IPAK SE ISPLATI
Potrošnja energije 9 puta manja

Valja dodati i da višegodišnja stručna mjerenja pokazuju kako je nastavno-sportska dvorana Gradski vrt jedan od najekonomičnijih javnih objekata te vrste u Hrvatskoj. U odnosu na sportske dvorane slične veličine i sadržaja troši čak devet puta manje energije. Time je, ističe njezin projektant Boris Koružnjak, legitiman kandidat za stjecanje prestižne europske licence “IEE Greenbuildingplus”. Napominje kako je energetsko upravljanje cijelim objektom izvedeno jednoobrazno što u praksi rezultira uštedama od čak 30 - 40 posto. "Primjerice, 2010. su godišnji troškovi (prema podacima dobivenim od upravitelja dvorane) za potrošnju energije, grijanje i HEP iznosili oko 140.000 eura za površinu od cca 18.500 kvadrata ili 7,57 €/m2. Prema tim mjerenjima, za 1 kWh utrošene električne energije dobiveno je 9,2 kWh rashladne energije za klimatizaciju", ističe.

126

tisuća kuna u plusu uspjeli su čelnici osječke dvorane završiti prošlu godinu, unatoč aktualnoj krizi

27

sati dnevno klubovi, fakulteti, škole i rekreativci koriste različite prostore u dvorani

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana