ZAGREB – Hrvatski građani i dalje imaju vrlo malo povjerenja u domaće institucije. Najmanje vjeruju onima koji vode ovu zemlju - Vladi, premijeru, političkim strankama i državnoj upravi, dok svojim prijateljima, ljudima koji ih okružuju i hrvatskoj znanosti vjeruju najviše, pokazuje najnovije istraživanje agencije Gfk u Hrvatskoj.

U odnosu prema prethodnim godinama, promjene u povjerenju najuočljivije su kod Haškog suda koji je, vjerojatno nakon oslobađajuće presude hrvatskim generalima, zadobio veće povjerenje među hrvatskim građanima: za razliku od lani kada je Haškom sudu vjerovalo samo 11 posto hrvatskih građana, sada mu vjeruje svaki treći građanin.

No zato pada povjerenje u Hrvatsku narodnu banku i guvernera. Prije godinu dana, u prosincu 2011., povjerenje u HNB i tadašnjeg guvernera imalo je 44 posto građana, dok u HNB i sadašnjeg guvernera vjeruje tek svaki četvrti.

Osim u HNB i guvernera, uočava se opadanje povjerenja i u predsjednika države. Lani je predsjedniku Josipoviću vjerovala gotovo polovina hrvatske nacije (48 posto), dok sada povjerenje u njega ima svaki treći građanin Hrvatske. S porastom dobi građana, raste i broj onih koji imaju povjerenje u predsjednika: među mladima u dobi od 20 do 24 godina predsjedniku vjeruje svaki peti stanovnik Lijepe Naše, dok među najstarijima (onima iznad 60 godina) predsjedniku vjeruje svaki drugi građanin. Zanimljivo je da mu najmanje vjeruju Istrani (23 posto), a najviše Ličani (54 posto).

Zato političkim strankama Hrvati najmanje vjeruju i ta se razina povjerenja ne mijenja godinama iako su se i političke organizacije i čelništva pojedinih stranaka tijekom godina mijenjali. Naime, samo oko 6 posto Hrvata vjeruje političkim strankama.

Novoj vladi, a pogotovo premijeru Milanoviću građani Hrvatske ukazali su samo nešto veće povjerenje u odnosu prema njihovim prethodnicima. Međutim, unatoč povećanju povjerenja, ono je još uvijek na niskoj razini - premijeru vjeruje 17 posto građana, a Vladi samo 14.

Vladi najmanje vjeruju Zagrepčani (samo 10 posto) i građani Slavonije i Baranje, a najviše stanovnici sjeverne Hrvatske te Like, Korduna i Banovine. I što su građani obrazovaniji, to imaju manje povjerenje u Vladu (ocjenu 3,1 daju joj osobe s nezavršenom osnovnom školom, a 2,5 osobe sa završenom višom školom i fakultetom).

Već godinama se ne mijenja ni broj onih koji ne vjeruju državnoj upravi odnosno administraciji (samo 12 posto), a gotovo podjednako povjerenje hrvatski građani imaju u sindikate, Europsku uniju, sudstvo i medije (dajući im prosječne ocjene 3,2 i 3,3). Od navedenih institucija možemo izdvojiti sudstvo kod kojeg se očituje lagani porast povjerenja u protekle dvije godine (prosječna ocjena 2,8 u 2010. godini je porasla na 3,3 u 2012. godini).

Budući da je Hrvatska na pragu ulaska u Europsku uniju, zanimljivo je da u zajedničku europsku instituciju vjeruje samo 22 posto hrvatskih građana, a više od polovine nema povjerenja u EU.

Medijima vjeruje svaki peti Hrvat, a najveće povjerenje uživaju među stanovnicima Like i Istre, a najmanje među onima iz glavnog grada.

U odnosu na protekle dvije godine, uočava se i lagani trend pada povjerenja u banke, ali se zato povećava broj građana koji vjeruju policiji. Njima vjeruje otprilike svaki treći građanin.

U odnosu na sve ispitivane institucije (ukupno 21), povjerenje u nadređenog na poslu nalazi se na visokom, osmom mjestu s prosječnom ocjenom 4,2.

Unatoč svim problemima i aferama, Hrvati imaju visok stupanj povjerenja i u liječnike (54 posto).

Na samom vrhu institucija kojima Hrvati najviše vjeruju nalazi se znanost i ljudi s kojima se druže. Povjerenje u znanost ima čak 65 posto hrvatskih građana, a prijateljima vjeruje 80 posto. Dalmatinci najviše vjeruju svojim prijateljima, dok najmanje povjerenja u ljude s kojima se druže imaju stanovnici sjeverne Hrvatske.