GUNJA – Proteklu subotu, koju je u županjskoj Posavini obilježila iznaprosječno visoka temperatura za početak veljače, naš čitatelj iz Gunje zasigurno će dugo pamtiti. Šetao je i svratio do lokacije novog muslimanskog groblja - mezarja koje se uređuje u Ulici Dobriše Cesarića.

- Ostao sam zatečen prizorom koji me dočekao. Tlo je bilo prekriveno zmijama, ni sam ne znam koliko ih je bilo. Razmilile su se širom, a na jednu sam zamalo stao. Srećom sam na vrijeme opazio da se migolji. Tako nešto u svojih 50 godina života još nikada nisam vidio. Tolike zmije, i to još zimi, nevjerojatno - ispričao nam je naš sugovornik. Uz sebe je imao i fotoaparat pa je napravio i nekoliko snimaka koje nam je proslijedio.

Jučer smo kontaktirali Darka Karamazana iz Šumeća, jedinog hrvatskog zmijolovca kojemu je Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture izdala posebnu dozvolu za premještanje zaštićenih vrsta zmija iz naseljenih područja u prirodu.

- Vjerojatno ih je voda potjerala, jer voda je najveći neprijatelj zmija. Protekle je subote bilo toplo pa su počele tražiti spas na suhom. Osim toga, i naselja su se proširila prema ranijim staništima zmija - objašnjava Karamazan.

Dodaje da je najvjerojatnije riječ o ribaricama i bjelouškama koje se drže grupno dok se zmije otrovnice pojavljuju pojedinačno. Potvrdio nam je da je prošlogodišnja suša i te kako pogodovala razmnožavanju zmija, pa je i sve više otrovnica.

- Ljudi bacaju hranu, miševi se kote, otrovnice se njima hrane i tu si stvaraju staništa i razmnožavaju se. Tako se zapravo zatvorio jedan krug - ističe naš sugovornik.

- Samo sam na području Slavonskog Broda lani uhvatio 15 otrovnica, i to dvije u blizini dječjeg vrtića. Imao sam slučaj i da je ušla u skladište jedne tvrtke. Ovo bi mogao postati sve veći problem i bojim se da lokalne vlasti neće reagirati sve dok zmija nekoga ne ugrize i dok se ne dogodi tragedija - ističe Karamazan.

Najučinkovitije vrijeme rješavanja tog problema je proljeće, kada je zemlja još hladna, a zmije izlaze iz staništa grijati se jer je riječ o hladnokrvnim životinjama koje se griju na suncu. Tada ih, kaže Karamazan, treba pohvatati i vratiti u dio prirode gdje pripadaju. Riječ je o životinjama kojima je drugi najveći neprijatelj čovjek, a kako su zaštićene, ne smiju se dirati ni ubijati, a nema više ni lova (u kojem je iz prirode izuzimano i dvije-tri tisuće primjeraka godišnje), jasno je da ih ima više nego prije.