Objavljeno 26. siječnja, 2013.
Dopisi ministarstvima i Županiji ostaju bez odgovora
DRENOVCI – “Za istočni dio županjske Posavine nitko nije zainteresiran, država ne mari. Svaka inicijativa, svaki zahtjev, svaki naš dopis upućen na adrese raznih ministarstava, pa i Županije, nema nikakvog učinka. Na ovom graničnom području izostala je svaka aktivnosti, gdje smo - tu smo, i tako već godinama. Kao da Hrvatska završava u Županji”, ogorčen je načelnik općine Drenovci Jakša Šestić. Stanovnci istočnog dijela županjske Posavine već godinama traže otvaranje graničnih prijelaza sa susjednom Srbijom i omogućavanje protoka robe, ljudi i dobara između susjednih sela koja su prije rata bila oslonjena jedna na druge.
- Pisali smo ne znam ni sam više kome, slali brojne dopise, ali nikakvog odgovora nema. I dok su na drugoj strani županije, na vukovarsko-iločkom području, koridori potpuno otvoreni i prijelazi već odavno u funkciji, mi smo potpuno zapostavljeni i izolirani - upozorava Šestić.
Ustvrdio je da je rat već odavno završen i da je krajnje vrijeme da se normaliziraju odnosi i na taj način. Pogranična sela, kao što su Račinovci i Strošinci, odsječena su i postala slijepo crijevo Hrvatske, a jedino rješenje za njihovu revitalizaciju granični su prijelazi koji bi ljudima otvorili vrata prema Šidu i obrnuto, a stanovnicima Srbije znatno skratili put za Brčko. Izgradnja graničnog prijelaza Strošinci-Jamena, čiji je početak prije desetak godina bio i pompozno najavljen, ali očito samo kao predstava za javnost, tamošnjim bi mještanima značila otvaranje radnih mjesta i nove mogućnosti. Dopise i požurnice slali su i čelnici Općine Vrbanja, u čijem su sastavu Strošinci, ali pomaka nema. Strošinčani su ogorčeni. Otvaranjem prijelaza selo bi nakon više od 20 godina izoliranosti napokon oživjelo, obnovili bi se prekinuti kontakti i uspostavila nova suradnja.
Čelnici Drenovaca zauzimaju se i za otvaranje prijelaza Račinovci-Jamena, što podržavaju i čelni ljudi tog srbijanskog sela, koje je također nakon rata ostalo slijepo crijevo.
- Preduvjeti za to postoje i ne zalažemo se za to rješenje na štetu Strošinaca. Naprotiv, tražimo da se i ondje otvori prijelaz, a neka struka odluči koji će biti granični, a koji pogranični. Bitno je da se ljudima omogući protok jer koristi će biti višestruke. Drenovčanima bi, primjerice, put do Strošinaca preko Jamene bio kraći za čak 25 kilometara. Drugim riječima, jedan prijelaz bez drugog ne bi imao svrhe - smatraju naši sugovornici.
Dodaju da dva prijelaza međusobno udaljena 15-ak kilometara nisu ništa neuobičajeno jer takvih primjera već ima u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Šestić kaže i da je iluzorno čekati da Srbija uđe u EU, jer to će potrajati još najmanje deset godina, što je predugo razdoblje da bi se otvorili koridori.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Veza i s Brezovim Poljem
Šestić ističe i nužnost otvaranja prijelaza između Račinovaca i Brezovog Polja u BiH, koje od Račinovaca dijeli samo rijeka Sava. “Od račinovačke crkve Brezovo Polje udaljeno je samo 1.300 metara, a da bi Račinovčani sada došli u to selo, moraju ići preko Gunje i Brčko Distrikta i prijeći čak 25 kilometara. Tražimo da nam uspostave prijelaz, bar ljeti”, objašnjava Šestić.
Koče ih pa tapšu
- Na žalost, pomaka neće biti dok god Vlada ne shvati važnost povezivanja i onoga na što mi već godinama upozoravamo. Žalosno je to što smo za sve ono za što smo se teškom mukom uspjeli izboriti i napraviti morali ratovati sa svim institucijama. A kada to realiziramo, oni koji su nas kočili kažu: “Pa da, to je stvarno u redu i bilo je potrebno”, zaključuje Šestić.
Drenovčanima bi put do Strošinaca preko Jamene bio za
25
kilometara kraći
Jakša Šestić
načelnik Drenovaca
Jedan prijelaz bez drugog ne bi imao svrhe