Objavljeno 18. siječnja, 2013.
Postoji 3.000 kilometara infrastrukture, a brzi internet ima samo 30 posto stanovništva
OSIJEK/ZAGREB - Vlada je odlučila pokrenuti projekt koji bi do kraja 2013. trebao objediniti optičku infrastrukturu sada raspodijeljenu na sedam državnih tvrtki i stvoriti optičku mrežu nove generacije, čime bi se dostupnost širokopojasnog interneta proširila na sva mjesta u Hrvatskoj.
Razlog ovoj odluci jest činjenica da smo po gustoći širokopojasnih priključaka pri dnu ljestvice zemalja EU-a. Dobar širokopojasni pristup ima 54,7 posto stanovništva, slabiji pristup ima 43,1 posto stanovništva, uglavnom u ruralnim područjima i prigradskim naseljima, a 2,2 posto, ili 92.000 stanovnika, uopće nema širokopojasni pristup internetu.
Ministar Siniša Hajdaš Dončić istaknuo je kao cilj projekta stvaranje uvjeta da svi imaju pristup novoj generaciji širokopojasnog interneta, budući da privatni operateri pronalaze interes za ulaganja samo u najnaseljenijim dijelovima države a tu je riječ o samo tridesetak posto stanovništva.
Voditelj projekta je Darko Parić, pomoćnik ministra uprave. “Državna poduzeća imaju svoju infrastrukturu, u nju je uloženo mnogo novca, ali je sve neusklađeno i neujednačeno, svi su to radili samo za svoje potrebe. Dvije najveće mreže u državnom vlasništvu - Carnet i Hitronet se preklapaju, a svaka od njih zasebno se plaća. Postoji i infrastruktura MORH-a u Jadranskom moru koja je izgrađenu još za vrijeme bivše JNA. Ona čeličnim cijevima, u kojima se nalaze bakrene žice, povezuje Pulu s Prevlakom i sve bitne otoke. Sve to treba objediniti u veliku mrežu nove generacije”, rekao je Parić.
Nova državna tvrtka trebala bi preuzeti upravljanje optičkom mrežom državnih poduzeća, poput Hrvatskih autocesta, Hrvatskih željeznica, HEP-a, Plinacra, Janafa, Autocesta Rijeka – Zagreb...
Eduard SOUDIL
Internet u 2012. godini
Na web stranici Pingdon objavljene su statistike o korištenju interneta u 2012. godini.
l E-MAIL: U svijetu ima 2,2 milijarde e-mail korisnika. Gmail ima 425 milijuna aktivnih korisnika, što ga čini najpopularnijim e-mail servisom; 68,8 posto e-mail sadržaja smatra se spamom.
l INTERNET-STRANICE: Postoji 634 milijuna internetskih stranica, tijekom godine dodan je 51 milijun stranica, 43 posto od milijun najboljih internetskih stranica su iz SAD-a.
l INTERNET-KORISNICI: U svijetu je 2,4 milijarde internet-korisnika; 1,1 milijarda korisnika nalazi se u Aziji, u Europi je 519 milijuna korisnika, 274 milijuna ih je u Sjevernoj Americi, a 167 milijuna u Africi
l DRUŠTVENI MEDIJI: Najaktivnija zemlja na Facebooku je Brazil koji mjesečno po Facebook stranici bilježi 85.962 postova. Na Facebooku je milijarda mjesečno aktivnih korisnika, 47 posto Facebook korisnika su žene, 2,7 milijardi lajkova na Facebooku bilježi se svaki dan!
što je širokopojasni pristup?
Širokopojasni pristup Internetu (eng. broadband Internet access) zajednički je naziv za načine povezivanja na Internet koji omogućuju velike brzine prijenosa podataka. Tehnologije koje su uobičajene kod privatnih korisnika, kabelski modem i asimetrična digitalna pretplatnička linija (ADSL), kao i simetrična digitalna pretplatnička linija SDSL, omogućuju brzine veće od 144 kbit/s, što se obično smatra kao donja granica da bi se pristup smatrao širokopojasnim. Uvođenje optičkih mreža nove generacije, procjenjuju pokretači ovoga projekta, strateški je projekt za Hrvatski i jednako važan kao što je to ranije bila plinofikacija ili elektrifikacija. Kada ideja zaživi očekuje se smanjenje izdvajanja iz državnog proračuna za troškove na tom području, a Vlada vjeruje da će širenje širokopojasnog pristupa internetu potaknuti razvoj, povećati broj zaposlenih i rast BDP-a.
Siniša Hajdaš Dončić
ministar pomorstva, prometa i infrastrukture
Sve bi to na kraju trebalo pridonijeti većim brzinama interneta i manjoj cijeni usluge
Optička infrastruktura danas je raspodijeljena na čak sedam državnih tvrtki