Novosti
SELJACI NEZADOVOLJNI ZAKONOM O ZEMLJIŠTU:

Manipulatorima će se stati nakraj, ali preko leđa poštenih seljaka
Objavljeno 18. siječnja, 2013.
U svakom se selu znaju oni koji su lovili u mutnom

BELI MANASTIR - Prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je Vlada RH uputila u saborsku proceduru, a kojim bi se, između ostaloga, zabranila prodaja poljoprivrednog zemljišta, nije naišao na odobravanje dijela baranjskih seljaka.

- Bojimo se. Nismo upoznati s tim jesu li u prijedlog novog zakona uvršteni naši prijedlozi - priča Petar Pranjić, predsjednik udruge baranjskih seljaka Baranjska brazda, negodujući i stoga što Vlada RH nije dozvolila sa se započeti proces prodaje poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu završi.

- U Baranji je ostalo približno 2.000 hektara poljoprivrednog zemljišta koje je namijenjeno za prodaju. Sigurno je da je dio seljaka ostao zakinut - objašnjava, napominjući kako se slaže s činjenicom da se trebalo stati nakraj neadekvatnom korištenju zemljišta, nedisciplini u njegovoj prenamjeni i raznim malverzacijama. U svakom se selu, nastavlja, znaju oni koji su lovili u mutnom, pa je Vlada trebala primijeniti neki drugi mehanizam.

Ne može se oteti činjenici da će novi Zakon opet pogodovati velikima. Kalkulira se, nastavlja, da će se u budućnosti najam plaćati i do 2.000 i više kuna po hektaru, što veliki broj baranjskih seljaka neće moći platiti. “Stat će se nakraj manipulatorima, ali preko leđa srednjih i malih poljoprivrednika” - ističe. Do sada je na području RH za prodaju bilo predviđeno 218.493 hektara, a prodano je 62.775 hektara državnog zemljišta. Prihvati li Sabor predloženi zakon, u Hrvatskoj će se ubuduće moći prodavati isključivo privatno zemljište, ali ni to zemljište u idućih sedam godina neće moći kupovati stranci, budući da je takav moratorij ispregovaran s EU. Državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci davat će se u zakup na 50 godina, a predložen je i redoslijed prvenstva prava na zakup, po kojem će 60 od 100 bodova nositi gospodarski program zakupca, 20 bodova ostvarivat će se na temelju dosadašnjeg posjeda, a 20 bodova nosit će visina zakupnine. Polovina novca od zakupa ići će u državni, a polovina u proračun jedinica lokalne samouprave. Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, slaže se s tim da je ovaj zakon antipoljoprivredni i da će uništiti male seljake. “Jedna od stavki koja mi posebno smeta je to da će prioritet na natječajima imati oni koji pripreme bolji gospodarski program. Što je to uopće gospodarski program i tko će ih sve čitati pri natjecanju za zemlju? Sada je i više nego očito da ovo Ministarstvo poljoprivrede ne zanimaju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja su se i zadužila i uložila u razvoj, već samo velike poljoprivredne tvrtke”, kaže Zdravčević te pita što će biti sa zemljom koja će biti u dugoročnom zakupu kod tvrtki koje propadnu. “Tko je taj koji jamči da oni neće zemlju prodavati?”, zaključuje.

I.GETTO/Z.RUPČIĆ

Mato Brlošić

predsjednik HPK

U istom su košu mala i velika gospodarstva

OSIJEK - Nismo zadovoljni jer se pri natjecanju u isti položaj stavlja i mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge i velika poduzeća, što nije pošteno - izjavio je Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), te je dodao da to čudi jer EU favorizira mala poljoprivredna gospodarstva zbog zadržavanja i zapošljavanja ruralnog stanovništva, a Hrvatska ne. “Najviše nam smeta što je gospodarski program i dalje ostao prioritet kod natječaja iako je uklonjen iz Zakona, ali će biti definiran pravilnikom”, rekao je Brlošić, te dodao da će se ovih dana detaljnije očitovati na najnovije izmjene Zakona.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VEĆINA PRIJAVA IDE AUTOMATSKI

Povrat poreza: Isplata većine do kraja svibnja

2

ANALIZA: EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA O HRVATSKOJ

Ulagače koče visoki troškovi energije i niska razina vještina

3

REVITALIZACIJA EUROPSKE AMAZONE

Obnova područja uz Muru, Dravu i Dunav