Objavljeno 16. siječnja, 2013.
Hrvatska se preinvestirala i prezadužila za autoceste ne vodeći računa o rentabilnosti i otplati kredita
RIJEKA - Oko 1,77 milijuna vozila nestalo je prošle godine s autocesta u Hrvatskoj jer je na svim najvažnijim pravcima zabilježen pad prometa u rasponu od 3 do 7 posto. Hrvatske autoceste zaradile su od cestarine 1,3 milijarde kuna te su unatoč padu prometa imale povećan prihod za 31 milijun kuna, što je efekt poskupljenja cestarine od 15 posto iz lipnja prošle godine. Od pet prometnih smjerova pod nadležnošću HAC-a najveći pad prometa imaju autoceste Zagreb - Goričan i Beli Manastir - Osijek - Svilaj (7 posto), nakon čega slijedi Zagreb - Split - Vrgorac s padom prometa od 4,7 posto. Na Dalmatini je lani bilo 540.000 vozila manje nego 2011. godine! Negativni prometni trendovi vrijede i za veliki dio europskih zemalja, ali se Hrvatska s 12.275 vozila dnevno na autocestama nalazi na posljednjem mjestu uz napomenu kako prva bolje plasirana zemlja Nizozemska ima prosjek od 15.940 vozila, nakon čega slijede Portugal i Španjolska s gotovo 20.000 vozila u prosjeku. Usporedba sa zemljama kao što su Francuska (27.017), Velika Britanija (35.716) ili Italija (40.853) za Hrvatsku nema previše smisla, osim što navedene brojke očito pokazuju da je 1.250 kilometara autocesta u RH previše ako se uzme u obzir rentabilnost sagrađene prometne mreže. Za usporedbu, susjedna Slovenija ima dva i pol puta bolju iskorištenost autocesta, jer ima prosjek prometa od 28.930 vozila dnevno, prvenstveno zbog toga što se odlučila na sustav vinjeta, koji je mnogo atraktivniji za učestale korisnike, posebno prijevoznike tereta.
Iz navedenih brojki očito je kako se Hrvatska u posljednjem desetljeću preinvestirala i prezadužila za razvoj autocesta ne vodeći pritom računa o rentabilnosti i otplati kredita, koji će upravo u ovoj i idućoj godini biti užasno veliki teret za ARZ i HAC. Navedene državne tvrtke zajedno će morati vratiti oko 1,6 milijardi eura kredita u samo dvije godine, a tu je bitno veći udio HAC-a, čije obveze iznose oko 1,25 milijardi eura. Sve to bit će nemoguće ispuniti bez pomoći države ili reprogramiranja kredita, pa se zbog toga ozbiljno računa na opciju monetizacije, tj. koncesioniranja hrvatskih autocesta, o čemu bi Vlada trebala donijeti odluku do kraja ove godine.
Darko PAJIĆ
Zemlja
Broj vozila
Italija
40.853
Velika Britanija
35.716
Francuska
27.017
Nizozemska
15.940
Hrvatska
12.275
Manji promet na Krčkom mostu
Slično kao i u HAC-u, promet je i na dionicama ARZ-a bio u padu pa je bilo čak 468.000 vozila manje, što je pad od 2,81 posto. Najveći je udio u tome, naravno, autocesta Rijeka - Zagreb gdje je bilo 11,88 milijuna vozila u prošloj godini. Pad bilježi i Krčki most, za 3,17 posto, te autocesta Rupa - Rijeka, gdje je promet bio slabiji za 3,28 posto.
7%
pad je prometa, ujedno i najveći, na autocestama Zagreb - Goričan i Beli Manastir - Osijek - Svilaj
Slavonikom je 2012. godine prošlo 615.490 vozila
Autocestom Slavonika u vremenu krize, naftne nesigurnosti, sve manje platne moći, sve većih nameta i poreza postalo je skupo voziti se. Spremnik goriva stoji približno 500 kuna, a za cestarinu do Zagreba u jednom smjeru HAC naplaćuje 117 kuna za vozila B kategorije. Mnogima je to, naravno, previše, pa sebi takav “luksuz” mogu tek rijetki priuštiti. Razlog je to da je Slavonika u koju je uloženo mnogo novca neiskorištena. Ipak, valja uzeti u obzir kako koridor 5C nije gotov i sigurno će i prometa na toj autocesti biti više kada se od Budimpešte do juga Hrvatske bude moglo cijelom autocestom. Inače, autocestom Beli Manastir - Osijek - Svilaj lani je prošlo 615.490 vozila. Godinu dana prije ta je brojka bila 662.776 vozila. (I.S.)