Objavljeno 15. siječnja, 2013.
Tko će biti smješten u hotel Mursa moglo bi biti poznato krajem mjeseca
OSIJEK - Kakva sve sudbina može zadesiti osječke hotele, pomalo se može iščitati i iz slučaja “najmlađeg” od četiriju većih hotela - bivšeg Doma željezničara a sada “Murse”, u Kašićevoj ulici, koji je upravo navršio tridesetu godinu.
Nakon Royala čini se da je i Mursa pokleknula u situaciji koja je zadesila kontinentalni turizam. Royal, bar što se tiče osnovne hotelske usluge, nije preživio “prognaničko razdoblje”, a Mursi se, unatoč investicijskim milijunima za obnovu nakon 15-godišnjeg zbrinjavanja prognanika, kojom je nastojala bar donekle parirati hotelima u središtu grada (i uslugom i cijenom), sada namjenjuje sasvim druga uloga.
Naime, prema neslužbenim informacijama riječ je o dvije varijante - već početkom godine trebala je biti prenamijenjena u centar za smještaj azilanata ili bi ju pak preuzeo MUP, koji bi ju pretvorio u objekt za smještaj graničnih policajaca, koji bi u njemu živjeli, a radili na granici sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom nakon 1. srpnja, odnosno ulaska u EU. No sve skupa, očito je, na neko je vrijeme odgođeno, a u Upravi Murse, koja posluje pod Željezničkim ugostiteljstvom d.o.o., nisu nam mogli dati podrobnije informacije jer ih nemaju.
Hoće li u Osijek stići tristotinjak azilanata ili pak granični policajci, trebalo bi biti poznato krajem siječnja, za kada je navodno sazvan sastanak u Zagrebu na kojem će se razgovarati o sudbini hotela.
Nakon što smo u MUP-u pokušali provjeriti vijest o mogućem preuzimanju i planovima za taj osječki hotel nismo dobili nikakvu povratnu informaciju, koju čekamo još od prošloga četvrtka. Ni u HŽ-Infrastrukturi nisu baš bili precizni u odgovoru na upit koji smo poslali Željki Mirčić u Ravnateljstvo ureda Uprave HŽ-Infrastrukture d.o.o. "U trgovačkom društvu Željezničko ugostiteljstvo, HŽ-Infrastruktura kao stopostotni vlasnik provodi statusne promjene – prijenosom dijela imovine navedenog društva, koje se dijeli na tri nova društva. Sukladno s odredbama Zakona o trgovačkim društvima obavijest o statusnoj promjeni objavljena je u Narodnim novinama. Postupak je još u tijeku. Nakon provedbe odluku o vlasničkim ili drugim promjenama donijet će nadležna tijela", stoji u dopisu koji nam je uzvratila Martina Elizabeta Lovrić iz Odnosa s javnošću HŽ-Infrastrukture d.o.o.
Darko PEJIĆ
Zabrinuti gosti, djelatnici i susjedi
Preciznije informacije o sudbini Murse očekuje i desetak studenata koji žive u hotelu umjesto u podstanarstvu. Zabrinuto je i tridesetak djelatnika hotela koji su se i sami naslušali priča o tome da će raditi ili za azilante ili za policiju, no, ipak, nadaju se da ne bi trebali ostati bez posla. Jedna od djelatnica već se odlučila te je radije otišla u mirovinu. Ni oko hotela baš nisu presretni time što bi im naseljem "hodali azilanti". Smatraju da azilu nije mjesto u središtu grada i da bi se zbog prenamjene hotela znatno srušile cijene nekretnina.
Kamo s 20.000 gostiju
Smjestili se u hotelu azilanti ili policajci, ostaje činjenica da Osijek gubi 250 od ukupno 800 ležaja. Tko će, pitaju se u hotelu, preuzeti 20.000 noćenja, koliko ih Mursa ostvari na godišnjoj razini - što zbog cijenom prihvatljivog pansiona, što zbog drugih mogućnosti, odnosno popratnih sadržaja. Naime, prognoze su da će u grad dolaziti manje ekskurzija, ali i drugih gostiju koji su rado organizirali kongrese, a ostaje se i bez jedne od svatovskih sala te restorana koji je uvršten među sto najvećih u Hrvatskoj.
HRVATSKA AZILANTIMA ULAZ U EU
Prava navala slijedi od srpnja
ZAGREB - Broj ljudi koji u Hrvatskoj traže azil i dalje nezaustavljivo raste. Prema podacima MUP-a, prošle su godine azil zatražile 1.193 osobe, što je oko 50 posto više nego godinu dana prije. Prihvatilište u Kutini ponekad zna biti prenapučeno, pa se tražitelji azila prebacuju na druge lokacije, primjerice u Valbandon ili u hotel "Porin" u zagrebačkom naselju Dugave. “Bilo je situacija kada su u Kutini premašeni kapaciteti, a to se događa jer se u posljednjih godinu-dvije jako povećao broj tražitelja azila”, objašnjava Tea Vidović iz CMS-a. U civilnom društvu i UNHCR-u očekuju ipak da će država uskoro riješiti problem, i to povećanjem kapaciteta.
"Prihvatilišta za tražitelje azila u Kutini i Zagrebu trenutačno imaju prihvatne kapacitete za oko 500 osoba, a u 2013. godini MUP će osigurati smještaj za još 200 osoba u Zagrebu. Dakle, ukupno oko 700 osoba moći će biti smješteno na adekvatan način odjedanput", ističu u UNHCR-u. To će, očito, biti osobito važno nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kada se očekuje novi znatan porast broja tražitelja azila. Razloga za to je više, a jedan je da će dolazak u Hrvatsku značiti dolazak u EU, koja je često krajnji cilj tražitelja azila. (I.F.)
SUDBINA MURSE
HOĆE LI U OSIJEK STIĆI TRISTOTINJAK AZILANATA ILI PAK GRANIČNI POLICAJCI, TREBALO BI BITI POZNATO KRAJEM SIJEČNJA