Regija
TEŠKA BORBA ZA SLAVONSKI KULEN

Europa ne želi kulen isključivo
od mesa slavonske svinje
Objavljeno 8. siječnja, 2013.
Oznaka izvornosti proizvoda donosi jedno posve drukčije tržište

ŽUPANJA – U pregovorima o pravima i obvezama Hrvatske nakon ulaska u EU dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode registrirane i zaštićene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla ili tradicionalnog ugleda. Administrativno, za proizvođača to je dug i iscrpljujući put, ali važan jer oznaka izvornosti donosi jedno posve drukčije tržište koje cijeni izvanrednost, visoku kvalitetu, kontrolirano geografsko podrijetlo, visoke standarde u pripremi i skladištenju hrane, a iznad svega identitet i prepoznatljivost. Sedam godina trajao je postupak ishođenja oznake izvornosti za istarski pršut.

Činjenica da je proizvod prepoznat kao autohtoni i da je zakon usklađen s onim u EU otvara vrata i za registraciju na razini Unije, a to pridonosi konkurentnosti naših proizvoda na zahtjevnom tržištu EU. Paška sol prvi je izvorni hrvatski proizvod koji je dobio certifikat s Unijinom oznakom izvornosti. Oni koji izbore europsku oznaku zaštićenosti iz zajedničke blagajne EU mogu povući sredstva za marketinške aktivnosti. Udruga Slavonski domaći kulen-kulin već osam godina radi na nacionalnoj i europskoj zaštiti slavonskog kulena.

– Tri godine vodimo bitku s EU koji osporava pravo da slavonski kulen mora biti proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji. Mi držimo da kulen može imati etiketu izvornog slavonskog samo ako je proizveden od svinje koja je uzgojena u Slavoniji i “vuče” to podrijetlo u tri koljena, ističe tajnik Udruge Andrija Matić.

Konzultanti iz EU koji prate njihov rad oko zaštite kulena tumače im da moraju izbaciti tu odredbu jer su tako diskriminirane svinje proizvedene, primjerice, u Mađarskoj. Smatraju kako je dovoljno da se kulen proizvodi u Slavoniji prema tradicionalnom receptu kako bi zadržao autohtonost, na što članovi Udruge ne pristaju. Smatraju kako bi, prema takvom tumačenju, stranac mogao kupiti nekog domaćeg, proizvođača i proizvoditi kulen prema nekoj svojoj recepturi i od mesa svinja kupljenih tko zna gdje i prodavati ga kao zaštićeni slavonski kulen. I upravo je to zakočilo cijeli projekt zaštite slavonskog kulena koji je već trebao biti završen i kuleni dobiti oznake zaštićenog autohtonog proizvoda.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
KULEN BEZ ZAŠTITE?

Stotinjak članova Udruge Slavonski domaći kulen-kulin odlučno je u namjeri da ne zaštite kulen kao autohtoni slavonski proizvod ako EU i dalje bude inzistirao na izbacivanju odredbe kako se slavonski kulen može proizvesti samo od slavonske svinje.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike