Novosti
SVE STARIJA I SVE MANJE NASELJENA

Slavonija u 20 godina izgubila više od 170 tisuća stanovnika
Objavljeno 29. prosinca, 2012.
Demografsko starenje čini vrlo nepovoljan razvojni okvir, kaže demograf Živić

Vezani članci

NACIONALNE MANJINE STARIJE OD PROSJEKA

Najstariji su Slovenci, pa Vlasi i Crnogorci

POPIS STANOVNIŠTVA: OBJAVA S PUNO RUPA, PROPUSTA I BESMISLICA

Znamo da izumiremo, ali nema nam pomoći?!

OSIJEK - Istok Hrvatske - Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, već dugi niz godina gubi stanovništvo, što postaje golem politički, socijalni, gospodarski i sigurnosni problem.

U 20 godina, od 1991. do 2011. godine, na području pet slavonskih županija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske, nestalo je, prema podacima popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku, više od 170 tisuća stanovnika.

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, u Slavoniji živi, o čemu smo već pisali, 806 tisuća stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001. na istom području živjela je 891 tisuća stanovnika, a 1991. godine čak 977 tisuća stanovnika. Potpuno je jasno da je velik pad broja stanovnika devedesetih zabilježen i zbog toga što su mnogi građani srpske nacionalnosti napustili Slavoniju. Međutim, taj bi pad bio i znatno veći da se na istok Hrvatske nije doselilo nekoliko tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Na državnoj razini također se neprestano smanjuje broj stanovnika, tako da je Hrvatska u 20 godina, od 1991. do 2011., izgubila pola milijuna stanovnika. Konkretno, 1991. zemlja nam je imala 4.784.265 stanovnika, deset godina poslije 4.437.460, a 2011. godine 4.284.889 stanovnika. Prema tim podacima DZS-a, jasno je da su demografska kretanja u Slavoniji dio općeg nacionalnog trenda. Osim što nas je u zemlji sve manje, a u Slavoniji se to može vidjeti po opustjelim selima, i demografski smo stariji, jer nam se rađa sve manje djece.

- Iako postoje ne baš male teškoće oko usporedivosti rezultata popisa 2011. s prijašnjim popisima stanovništva, zbog (opet!?) promijenjene metodologije popisa, nedvojbeno je da su Hrvatska, ali i Slavonija i Baranja, i dalje u depopulaciji, i to kako ukupnoj, što znači da se i dalje smanjuje ukupan broj stanovnika, tako i u parcijalnim depopulacijskim procesima. Posebno su tu važna dva procesa – prirodna depopulacija (više se umire nego što se rađa) i demografsko starenje - napominje prof.dr.sc. Dražen Živić, voditelj Područnoga centra Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Vukovaru, koji je i jedan od vodećih hrvatskih demografa.

Demografsko starenje, drži on, s motrišta budućih demografskih kretanja, čini vrlo nepovoljan razvojni okvir, koji će i u desetljećima koja dolaze negativno odrediti potencijale i razinu reprodukcije stanovništva.

- Odrazit će se i na demografske okvire koji određuju obujam i dinamiku radne snage. A važnost toga određena je notornom činjenicom da su ljudi nositelji gospodarskog napretka i razvoja, jer su jedini proizvođači i jedini potrošači proizvedenih dobara - kaže dr. Živić.

Igor MIKULIĆ
NAJGUŠĆE NASELJENO MEĐIMURJE

Osječko-baranjska županija sa svojih 305 tisuća stanovnika u usporedbi s drugim županijama ima malo gradova - samo sedam - ali čak 35 općina. Primjerice, stanovnici Istarske županije, njih 208 tisuća, raspoređeni su u deset gradova i 31 općinu. Najmanje gradova ima Brodsko-posavska županija - Slavonski Brod i Novu Gradišku, te 26 općina, u kojima ukupno živi 159 tisuća stanovnika. Najgušće je naseljena, ako izuzmemo Zagreb, Međimurska županija, gdje na četvornom kilometru živi 156,11 stanovnika, a najrjeđe Ličko-senjska sa samo 9,51 stanovnikom na kvadratni kilometar. Gustoća naseljenosti u slavonskim županijama kreće se od 41,9 stanovnika u Virovitičko-podravskoj županiji do 78,12 stanovnika u Brodsko-posavskoj županiji. Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija imaju 73 stanovnika po kvadratnom kilometru.

ŽUPANIJA 2001. 2011. Virovitičko-podravska 93.389 84.836 Požeško-slavonska 85.831 78.034 Brodsko-posavska 176.765 158.575 Osječko-baranjska 330.506 305.032 Vukovarsko-srijemska 204.768 179.521

Neizvjesna budućnost

- Današnja demografska slika Hrvatske, pa tako i hrvatskoga istoka, posljedica je dugoročnog djelovanja različitih, brojnih i složenih “vanjskih” i “unutarnjih” čimbenika populacijskih promjena, koji su uglavnom remetili normalan i stabilan razvoj stanovništva. Sinergijsko djelovanje navedenih kao i drugih čimbenika dovelo je Hrvatsku i Slavoniju u demografskom smislu pred potpuni slom, jer vlastiti demografski potencijali naše domovine postaju sve skromniji, a budućnost će, ako se ne učine kakvi značajni pomaci u provedbi mjera aktivne populacijske politike, biti krajnje neizvjesna, a to onda otvara i druga, ne samo demografska, pitanja opstanka hrvatskog naroda i hrvatske države - upozorava dr. Živić.

Možda ste propustili...

BEZ NOVOOBOLJELIH U VSŽ

Nije bilo ni kršenja samoizolacije

ĐURO ĐAKOVIĆ MONTAŽA O GRADILIŠTU U ŠVEDSKOJ

Povratak radnika sljedećeg tjedna

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VINKOVAČKI MATURANTI SLAVILI NA JEZERU BANJA

U tajnosti su organizirali
norijadu, desetak pijanih
policija izvlačila iz jezera

2

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

I dalje bez novooboljelih

3

BEZ NOVOOBOLJELIH U VSŽ

Nije bilo ni kršenja samoizolacije