OSIJEK - Istok Hrvatske - Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, već dugi niz godina gubi stanovništvo, što postaje golem politički, socijalni, gospodarski i sigurnosni problem.

U 20 godina, od 1991. do 2011. godine, na području pet slavonskih županija - Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske, nestalo je, prema podacima popisa stanovništva koje je objavio Državni zavod za statistiku, više od 170 tisuća stanovnika.

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine, u Slavoniji živi, o čemu smo već pisali, 806 tisuća stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2001. na istom području živjela je 891 tisuća stanovnika, a 1991. godine čak 977 tisuća stanovnika. Potpuno je jasno da je velik pad broja stanovnika devedesetih zabilježen i zbog toga što su mnogi građani srpske nacionalnosti napustili Slavoniju. Međutim, taj bi pad bio i znatno veći da se na istok Hrvatske nije doselilo nekoliko tisuća Hrvata iz Bosne i Hercegovine.

Na državnoj razini također se neprestano smanjuje broj stanovnika, tako da je Hrvatska u 20 godina, od 1991. do 2011., izgubila pola milijuna stanovnika. Konkretno, 1991. zemlja nam je imala 4.784.265 stanovnika, deset godina poslije 4.437.460, a 2011. godine 4.284.889 stanovnika. Prema tim podacima DZS-a, jasno je da su demografska kretanja u Slavoniji dio općeg nacionalnog trenda. Osim što nas je u zemlji sve manje, a u Slavoniji se to može vidjeti po opustjelim selima, i demografski smo stariji, jer nam se rađa sve manje djece.

- Iako postoje ne baš male teškoće oko usporedivosti rezultata popisa 2011. s prijašnjim popisima stanovništva, zbog (opet!?) promijenjene metodologije popisa, nedvojbeno je da su Hrvatska, ali i Slavonija i Baranja, i dalje u depopulaciji, i to kako ukupnoj, što znači da se i dalje smanjuje ukupan broj stanovnika, tako i u parcijalnim depopulacijskim procesima. Posebno su tu važna dva procesa – prirodna depopulacija (više se umire nego što se rađa) i demografsko starenje - napominje prof.dr.sc. Dražen Živić, voditelj Područnoga centra Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” u Vukovaru, koji je i jedan od vodećih hrvatskih demografa.

Demografsko starenje, drži on, s motrišta budućih demografskih kretanja, čini vrlo nepovoljan razvojni okvir, koji će i u desetljećima koja dolaze negativno odrediti potencijale i razinu reprodukcije stanovništva.

- Odrazit će se i na demografske okvire koji određuju obujam i dinamiku radne snage. A važnost toga određena je notornom činjenicom da su ljudi nositelji gospodarskog napretka i razvoja, jer su jedini proizvođači i jedini potrošači proizvedenih dobara - kaže dr. Živić.