Za građane Hrvatske svaka godina nosi sve veći izazov preživljavanja i epitet "najteže". Iz jedne takve upravo izlazimo, a već nas čeka druga za koju kažu da će biti još teža, ali i prekretnička.
Doduše, otkako je Hrvatska u recesiji, svaku iduću godinu političari na vlasti proglašavaju godinom velikog zaokreta i izlaska iz krize. No, ovaj put ipak ima razloga iduću godinu nazvati prekretničkom. Ne zbog gospodarskog oporavka koji očekuju samo najveći optimisti, nego zbog činjenice da bi Hrvatska trebala 1. srpnja postati punopravnom članicom Europske unije. Nakon proglašenja neovisnosti, međunarodnog priznanja i izvojevane pobjede u Domovinskom ratu, bit će to najznačajniji "strateški" događaj ovodobne Hrvatske.
Međutim, ni samo članstvo u Uniji ne donosi blagotvorna rješenja naših problema. Štoviše, mnoge će dodatno uvećati. Nisu, naime, ispunjeni još ni svi uvjeti pod kojima je Hrvatska okončala pregovore, a nije baš ni posve sigurno da će preostale članice koje to još nisu učinile (njih sedam) ratificirati Pristupni ugovor do spomenutog datuma. Slovenski premijer Janez Janša ovih je dana najavio mogućnost da zbog spora oko Ljubljanske banke (točnije, zbog punomoći koje je Hrvatska dala dvjema bankama za tužbe protiv nekadašnje Ljubljanske banke), njegova zemlja ne ratificira hrvatski Pristupni ugovor do 1. srpnja i time odgodi već uglavljeni svečani čin.
CIJENE LETE U NEBO
No, spram Hrvatske je skeptična i Njemačka koja usred dužničke krize koja trese Uniju nije pretjerano sklona brzopletom primanju još jedne "male Grčke" u društvo. Kako bilo, pred Europsku komisiju na proljeće stiže izvješće o monitoringu oko preostalih spornih točaka koje se tiču strukturnih reformi, ponajprije u pravosuđu, ali i restrukturiranja brodogradilišta. U prvom redu ona dva najveća - riječkog i splitskog.
Vjerojatnije je da će se sve odvijati prema planu i da će 1. srpnja biti svečan dan. Ako ni za koga drugog, onda za vladajuću elitu, dok će mnogi građani biti svjesni da ih u Uniji ne čekaju ni med ni mlijeko. Uostalom, osjetit će se to već prvog dana 2013. godine, kada u sklopu usklađivanja sa zakonima EU Hrvatska ukine nultu stopu PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove i knjige, uvodeći za iste poreznu stopu od pet posto. Iako trgovački lanci najavljuju kako s prvim danom nove godine zbog toga ipak neće podići cijenu kruha i mlijeka, izvjesno je da će se tijekom godine i to dogoditi. Budući da klimatolozi i meteorolozi najavljuju 2013. kao najtopliju godinu otkako se od 1850. mjere temperature zraka, izvjesno je da nas i globalno i lokalno čeka još jedna izrazito sušna godina pogubna po poljoprivrednu proizvodnju. Ako se tomu doda i sve izvjesniji ratni sukob na Bliskom istoku koji bi mogao drastično povećati ionako visoku cijenu nafte, daljnja poskupljenja hrane čine se neizbježnima. Uostalom, već je ova 2012. godina donijela niz šokova kada su cijene u pitanju. Gotovo sve namirnice, a najviše voće i povrće, silno su poskupjele. Isto možemo očekivati i dogodine.
DALJNJA RASPRODAJA
Što se same poljoprivrede tiče, iduća bi godina mogla biti još jedna tmurna u nizu. Posebice za mljekare koji su u agoniji nakon što je država, takoreći, digla ruke od njih pa čitavom tom sektoru prijeti propast. Iako ni ekstremno sušne godine više nisu novost, tako se ni o pitanju navodnjavanja ni dogodine ne očekuje bogzna što novoga. Poput sušne godine izvjesna je i daljnja rasprodaja obiteljskog srebra. Naime, Vlada je ovih dana najavila da će iduće godine prodati državni udio u Hrvatskoj poštanskoj banci, te dio udjela u Croatia osiguranju, čime bi ministar financija Slavko Linić dijelom zakrpao proračunske rupe. No, rast BDP-a toliko je neizvjestan, a proračunske rupe toliko goleme, da su za njih potrebne mnogo veće zakrpe. Stoga je također izvjesno da će Vlada u idućoj godini donijeti odluku o prodaji ili, kako na Markovom trgu kažu - monetizaciji domaćih autocesta. Ni deset godina nakon što je ambiciozno ispletena do današnjih razmjera, kapitalna mreža od 1.050 kilometara autocesta bit će predana na gospodarenje i iskorištavanje strancima.
A strani kapital neće, dakako, imati milosti prema postojećem broju zaposlenih u dvjema državnim poduzećima koja danas upravljaju tom mrežom, pa bi iz Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb već do proljeća iduće godine trebalo biti "otpremljeno" oko šest stotina zaposlenih. Dodamo li tomu započeto temeljito restrukturiranje Hrvatskih željeznica i upitni uspjeh privatizacije brodogradilišta, što prevedeno na jezik burze rada znači desetak, a možda i nekoliko desetaka tisuća otpuštenih radnika, te već najavljeno otpuštanje 1.200 zaposlenih u Hrvatskoj pošti. Prognoza o 400.000 nezaposlenih već do polovine iduće godine, čime se Hrvatska neslavno vraća u 1999. godinu, biva posve realna. Katastrofalnim prognozama pridružuju se i gospodarstvenici i ekonomski analitičari.
PUŠAČI ĆE "POPUŠITI"
Premda neki među potonjima ovih dana najavljuju da se Hrvatskoj od iduće godine smiješi sedmogodišnji ciklus stalnog gospodarskog rasta, većina je suglasna da se iduće godine ne mogu očekivati bitniji pomaci kada je gospodarski rast u pitanju.
U skladu s europskom regulativom, Ministarstvo financija i carinska uprava već su najavile da neće uvoditi trošarine na energente poput prirodnog plina i električne energije, te da će čak smanjiti trošarine na kavu i bezalkoholna pića. No, s druge strane, mnogobrojne pušače od 1. srpnja neće zaobići poskupljenje cigareta i drugih duhanskih proizvoda. Poskupljenje cigareta neće odjednom biti drastično, nego će cijene dosizati one europske postupno, kroz idućih nekoliko godina.
Sve u svemu, još je jedna teška godina pred vratima. Ne treba očekivati čuda, ali daljnji pad standarda, svekoliko osiromašenje građana i veću nezaposlenost svakako da. Investicijski ciklus, kojega je puna usta članovima Vlade, pompozno je najavljivan već u 2012. godini. Članovi Vlade, na čelu s premijerom Zoranom Milanovićem, na koncu godine prali su ruke od velikih najava tvrdeći kako ništa nisu obećavali, te da je prva godina njihovog mandata bila svojevrsna priprema za ono što slijedi. E, pa, 2013. bi u tom smislu i prema toj logici trebala dati prve konkretne rezultate. Ako i ona bude pripremna, onda bi nam se valjalo pripremati za prijevremene parlamentarne izbore. Za početak, na proljeće nas čekaju redovni lokalni izbori...
Piše: Miroslav FILIPOVIĆ
KAZNENI ZAKON
Očekivane izmjene: Obijesne vozače čekaju drastične kazne
S prvim danom 2013. na snagu stupa i novi Kazneni zakon s drastičnijim kaznama za neodgovorne i obijesne vozače. Tako će, primjerice, vozač s najmanje 1,5 promila alkohola u krvi, ili onaj koji kroz naselje vozi brzinom većom od 100 kilometara na sat, ili pak onaj koji vozi u zabranjenom smjeru, ili onaj koji pretječe kolonu drugih vozila na nepreglednom dijelu ceste, moći dobiti i do tri godine zatvorske kazne. Kazna će biti dosuđena (i to je mogućnost), čak i ako obijesni vozači pritom ne prouzroči nesreću. Nadalje, od 1. siječnja posjedovanje lake droge za vlastite potrebe bit će tretirano isključivo kao prekršaj, a kažnjavat će se novčanim iznosom od 5.000 do 20.000 kuna. S druge strane, postrožene su kazne za preprodaju droga, posebice u blizini škola, za što su predviđene kazne i do 15 godina zatvora. Također, prema novom Kaznenom zakonu kaznenim djelom smatrat će se i neisplata plaća radnicima, izuzev kada bude dokazano da poslodavac nema novca za isplatu istih. Odredbom istog zakona koja je usklađena s Ugovorom sa Svetom stolicom, osim odvjetnika od prijavljivanja počinjenja kaznenog djela bit će izuzeti i svećenici-ispovjednici.
NOVO ZADUŽIVANJE
Sve po starom: Uzimamo 28 milijardi kuna da platimo kamate
Iduća godina bit će najteža od rata naovamo - kazao je ovih dana u jednom intervjuu ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić. Stalna zaduživanja i nespremnost na reforme učinili su to da u dvadeset godina Hrvatska nije otplatila ni jedne kune glavnice svog duga, dok su kamate narasle do visine proračunskog deficita. Stoga će, kaže, iduća godina biti godina istine, bez obzira na to budemo li je morali pregrmjeti sami, ili uz pomoć MMF-a. Njegov kolega u Vladi i ministar financija Slavko Linić, također proteklih dana poručuje da je MMF već prisutan u Hrvatskoj, no zasad samo kroz sastanke i davanje ocjena. Usto Linić kaže kako iduće godine neće biti potrebe za zaduživanjem kod MMF-a, ali će se Hrvatska morati zadužiti na domaćem financijskom tržištu - i to za čak 28 milijardi kuna! Treći ministar u kojeg su uprte oči, Branko Grčić, zadužen za regionalni razvoj i fondove EU, kaže pak kako dogodine očekuje investicijski bum koji bi oživio zamrli građevinski sektor. Pritom spominje projekte obnove željezničkih pruga, gradnju odlagališta otpada, te vodoopskrbnih sustava. O navodnjavanju nitko ne govori.
400
tisuća nezaposlenih već do polovine iduće godine realna je opcija.