Novosti
NACIONALNE MANJINE STARIJE OD PROSJEKA

Najstariji su Slovenci, pa Vlasi i Crnogorci
Objavljeno 27. prosinca, 2012.

Vezani članci

POPIS STANOVNIŠTVA: OBJAVA S PUNO RUPA, PROPUSTA I BESMISLICA

Znamo da izumiremo, ali nema nam pomoći?!

BIJELA KUGA NA ISTOKU HRVATSKE

U cijeloj Slavoniji živi samo 130 tisuća djece

ZAGREB - Većina nacionalnih manjina u Hrvatskoj bitno je starija od prosjeka starosti države. Popis stanovništva pokazao je da je prosječna starost 41,7 godina. Međutim, mnoge nacionalne manjine, i to posebno one tradicionalne, odnosno one čiji pripadnici u Hrvatskoj žive stoljećima, bitno su starije od tog prosjeka. Najstariji su Slovenci, čak 59,7 godina, slijede Vlasi (kojih je samo 29) s 56,8 godina i Crnogorci s 56,5 godina.

Da su tradicionalne nacionalne manjine doista stare u prosjeku potvrđuju Srbi, koji su u prosjeku stari 53,1 godinu. Talijani imaju 50,3 godine, Mađari 50,7 godina, Židovi 52,5 godine, a Nijemci 54,1 godinu. Neke ne toliko tradicionalne manjine, pak, sudeći prema dobi pokazuju priličnu vitalnost. Najmlađi su Romi - samo 21,9 godina, a slijede Albanci s 32,4 godine. Mladost albanske nacionalne zajednice prouzročena je vjerojatno i činjenicom da je riječ o useljeničkoj zajednici.

Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer kazao nam je da je u više navrata upozoravao na problem starosti nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Ustvrdio je i da se dio mladih ne izjašnjavaju kao pripadnici nacionalne manjine zato što se smatraju integriranima. Mladi pripadnici manjina pogođeni su problemima kojima su pogođeni i mladi Hrvati, navodi Tolnauer, pa zato dio njih odlazi u inozemstvo i tamo ostaje. Važnu ulogu u svemu može imati i obrazovanje. “Ljude treba educirati i objasniti im da to što će se izjasniti kao nacionalna manjina njih ni u čemu neće spriječiti niti onemogućiti”, zaključio je Tolnauer.T.Ponoš

41,7

godina prosječna je starost stanovnika Hrvatske

59,7

godina prosječna je dob Slovenaca u RH

Mlađi Srbi ostali u Srbiji

Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević kazao je da su se za srpsku zajednicu ključni događaji i potezi zbili devedesetih godina. Povratak nakon rata bio je malen i ograničen. “Ključni problem povratka krajem devedesetih godina bio je sigurnosni, a nakon toga administrativno-ekonomski. Povratak je bio otežavan, a mnogi mlađi i obrazovaniji snašli su se u zemlji egzila, većinom u Srbiji”, kazao je Milošević.

Možda ste propustili...