Objavljeno 25. prosinca, 2012.
ĐAKOVO - "Hvaljen Isus, čestitam vam Badnjak, Adama i Evo. Kucilo se, macilo se, prasilo se, janjilo se, jarilo se, ždribilo se, kotilo se, leglo se. Koliko ima na nebu zvizdica, toliko bilo u domu pilića", tim tradicionalnim pozdravom i dobrim željama upućenim domaćinu, ranom zorom na Badnje jutro u mnogim slavonskim domovima oživi običaj položaja. Njeguju ga i danas u Budrovcima, selo nedaleko Đakova i u domu Marka Slobođanca.
"Položaj je muško dijete koje, zapravo, sve te želje govori. U narodu je vjerovanje da muška osoba donosi sreću. Zato se žensko dijete ni u kom slučaju ne smije pojaviti nekom prvo u kući i ne ide se u goste ženske nikada ujutro rano nego se baš čeka položaj", pojašnjava Slobođanac.
Za lijepe želje koje mu je uputio položaj, domaćin uzvraža prigodnim darovima.
"Domaćin bi položaja posuo raznim žitaricama - kukuruzom, ječmom, zobi i već što bi se našlo u domu priređeno za tu priliku, a svakako bi se to dijete darivalo. Ako je iz bliže obitelji, dobilo bi oko vrata kobasicu, novaca, bombona ako bi se našlo, suhog voća, kalotina", nabraja Slobođanac.
Za badnje jutro u Slavoniji običaj je piti mednu rakiju i jesti posna jela.
"Jeo se gnjeckavi grah, pogača, dosta voća ili tikva", ističe Slobođanac.
Mario Kladarić, Radio Đakovo/Media servis
Kako se nekad slavio Božić u Slavoniji?
OSIJEK - Božić se u svakom dijelu naše domovine obilježava na poseban način. Osječanke Dunja i Petra prisjetile su se kako se obilježavao Božić u Slavoniji. Bilo je to vrijeme za obitelj, kaže Petra...
"Uživali smo u tom obiteljskom ozračju. Članovi obitelji su dolazili kod nas pa smo svi bili zajedno već par dana prije Božića, a posebno na Bandjak kada se kiti bor pa s eišlo na polnoćku"
Dunja se vratila u rano djetinjstvo.
"Na Badnjak smo najčešće večerali neko riblje jelo. Najčešće je to bio fiš paprikaš, a potom se okupila cijela obitelj, pjevali smo božićne pjesme i kitili zajedno bor"
Nakon iščekivanja svanulo je božićno jutro.
"Božić se obilježavao zajedničkim doručkom i ručkom, a kasnije obilazili zajedno rodbinu"
Slavonci su poznati po obilju na blagdanskom stolu.
"Dida tradicionalno nariba hren i obavezno nareže previše kruha koji se onda kasnije ne pojede. Obavezno se nazdravi nekom rakijicom koju dida nudi kada gosti dolaze, a najčešće dida bude jedini taj koji tu rakijicu popije"
Nakon dobrog ručka vrijeme je za ukusne kolače.
"Za Božić obično pripremamo sitne kolače ranije, a za sam Božić se prave torte"
Je li se Božić bolje slavio prije ili danas? Dunja priznaje:
"Jedina razlika kod mene je to da više ne idem svake godine na polnoćku kao što sam išla nego se nađemo kod prijatelja, okupimo se i onda zajedno proslavimo Božić"
Petra se prisjeća što smo nekada dobivali za Božić.
"Nekada su se za Božić vrlo rado poklanjale naranče ukrašene klinčićima, čokolade, puno manje odjeća i igračke što danas djeca vrlo rado dobivaju. Prije su pokloni bili jednostavniji, a svi smo im se više radovali.Danas smo se nekako svi razmazili".
Denis Šimić/Media servis