Zdravlje
SVE ŠTO NISTE ZNALI O SIMBOLIČNOM DRVCU

Božićno drvce kitimo iz poštovanja prema prirodi
Objavljeno 23. prosinca, 2012.
U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio tek 1850-ih godina

Kuglice, lampice, anđelčići, zvjezdice... Božić je nezamisliv bez ukrašenog bora. No kakve veze ima blagdan Isusova rođenja s kićenjem zimzelenog drvca? Zašto se ta tradicija pojavila i, još važnije: kako to da se tako brzo proširila po svijetu i održala?

Naime, dodirnih točaka između Kristova rođenja i kićenja drvca nema. “Kićenje drvca više je etnološka tradicija. Stablo simbolizira vezu neba i zemlje, korijenje koje je u zemlji ide prema nebu. Kršćanstvo je prihvatilo bor jer su zimzelena drvca ravnija pa je simbolika još veća”, rekao je za Dnevnik.hr fra Zvjezdan Linić.

Iako je ukrašavanje doma zelenilom uvriježeno od davnina, u Hrvatskoj se običaj kićenja božićnog drvca pojavio tek 1850-ih godina. Danas u vrijeme blagdana ukrašena drvca možemo vidjeti na svakom koraku, od gradskih trgova do dućana i poslovnih prostora. Neki tvrde, sve su počele druge, nekršćanske kulture. U prosincu se preklapaju stariji rimski običaji s kršćanskim blagdanima. Kićenje bora ostatak je pretkršćanstva kao element poštovanja prirode. Postojali su kult nepobjedivog Sunca i rimske saturnalije, čiji se glavni praznik obilježavao 25. prosinca, na zimski solsticij. U 2. stoljeću početak slavlja Isusova rođenja bio je u proljeće. U 4. stoljeću to je slavlje prebačeno na zimski solsticij, u čemu su ulogu odigrali Milanski edikt i naklonost rimskih careva.

Prema literaturi, mnogi su elementi proslave zimskog solsticija duboko usađeni u moderne proslave blagdana Božića. Rimski pisci opisivali su kako Rimljani na taj dan pale svijeće da bi proslavili rođendan Sunca a ta se simbolika vraćanja svjetla svijetu, prema njima, svidjela službenicima mlade Crkve, pa su odlučili službeno početi svetkovati Krista upravo tada. U Hrvatskoj se običaj kićenja bora pojavio 1850-ih godina. Ukrašeno drvce uvode luterani u 16. stoljeću u Njemačkoj, a konzumerizam je omogućio širenje kićenja drvca i u nekršćanske dijelove svijeta.

I dok prevelike dvojbe kada treba početi božićno ukrašavanje i kupnju drvca nema, mnogi su u dilemi do kada mogu držati okićeni bor. Prema već uvriježenoj tradiciji, mnogi svoje borove raskićuju ranije nego što bi trebali, na Sveta tri kralja. “Božićno drvce i jaslice drže se do nedjelje nakon Tri kralja, to jest, do blagdana krštenja Isusovog. Tada je posljednji dan božićnog vremena. Ponedjeljak nakon toga običan je dan pa je za očekivati da se borovi raskite”, rekao je fra Zvjezdan Linić. Prema tome, katolici u ugođaju božićnih blagdana mogu uživati do 13. siječnja 2013., bez obzira na početak pravoslavnog Božića.(T.K.)

Što o vama otkriva vaše drvce

Prema mišljenju psihologa, način ukrašavanja božićnog drvca otkriva karakter osobe koja ga ukrašava. Primjerice, ako je bor ukrašen bijelim lampicama, to je znak da domaćin od gostiju očekuje da se izuju prije ulaska u kuću. Ako su lampice na boru, pak, jako šarene, to je znak da ga je kitila vrlo ekstrovertna osoba. Ako u ukrašavanju bora dominiraju lampice treperava svjetla, to znači da je lampice postavila osoba koja pati od sindroma nedostatka pozornosti. Domaći jestivi ukrasi pokazuju da u kući ima puno djece, a ako na boru dominiraju crvene kuglice, znači da domaćin želi da blagdani potraju što duže. Žuta zvijezda ili mašna na vrhu drvca znak je tradicionalista.

Možda ste propustili...

PLIVANJE UMARA, ALI I OPUŠTA TIJELO

Svatko nakon plivanja dobro spava

RAZMISLITE O ŽELJAMA I ZADAJTE SI IZVEDIVE CILJEVE

Hodanje i vožnja biciklom izvrsni za vraćanje u formu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŠEST NAMIRNICA ZA ZDRAVLJE PROBAVNOG SUSTAVA

Prirodni čistači organizma

2

UČINITE MALI PREDAH OD TEŠKIH JELA I ZAČAS PRIPREMITE ZDRAV, JEFTIN I HRANJIV OBROK

Vrijeme je da zavolite salate - zdrave, zasitne, ukusne, a vrlo jednostavno ih pripravljamo

3

STUDIJA DOBROBITI KRETANJA

Čak je i malo vježbanja povezano s dužim životom