Nakon gotovo 20 mjeseci od održavanja popisa stanovništva Državni zavod za statistiku proteklog je tjedna konačno objavio (opet nepotpune) rezultate.
Tako je, bar privremeno, završena trakavica oko posla koji u normalnim, uređenim zemljama, traje najviše pola godine, dok je kod nas sve to trajalo trostruko duže - kao da živimo u srednjem vijeku. I danas, gotovo dvije godine poslije, pitanje je kome uopće služe ti podaci koji su već ionako zastarjeli.
SVE VIŠE ATEISTA
Sadašnja garnitura u Državnom zavodu za statistiku za kašnjenje je, naravno, po starom dobrom hrvatskom običaju optužila bivšu vlast, koja nije dopustila zapošljavanje novih ljudi na sređivanju popisa pa prvotnih šezdesetak ljudi to nije moglo napraviti na vrijeme. Naknadno su morali zaposliti još 400 (!?) ljudi, potamaniti glodavce koji su im počeli jesti dokumentaciju (ne, nije šala), uvesti i treću smjenu, a sve kako bi ipak objavili popis, pa makar i s godinu dana zakašnjenja. Ali ni ovo nisu svi podaci jer još nedostaju oni o obrazovnoj strukturi stanovništva, sastavu obitelji, podaci o invaliditetu, opremljenosti kućanstava i slično. Ukratko - cirkus.
Ali zato je ovaj popis stanovništva, kućanstava i stanova bio ne samo najveće i najopsežnije nego i najskuplje statističko istraživanje ikada provedeno u Hrvatskoj, jer je porezne obveznike stajalo gotovo 175 milijuna kuna. A to je 33 milijuna kuna više nego što je stajao popis iz 2001. godine!
No popis je sada tu i iz njega se da štošta zanimljivog iščitati.
Prije svega, u odnosu prema 2001. godini, Hrvatska je izgubila 152 tisuće stanovnika, što zvuči krajnje zabrinjavajuće. Naime, prije deset godina, odnosno 2001., u RH je službeno živjelo 4.437.460 stanovnika, a danas ih je 4.284.889. No najznačajnije je to što je u tome 100 tisuća radno sposobnih i što je prosječno nacija starija za dvije godine.
Ono što pak može zabrinuti ne samo statističare i demografe nego i one koji vode ovu zemlju činjenica je da Hrvatska izumire prema svim pokazateljima.
Prema narodnosti su prosječno najstariji stanovnici Hrvatske, zanimljivo, Slovenci sa 59,7 godina, a najmlađi Romi s 21,9 i Albanci s 32,4 godine. Prosječna dob Hrvata je 41 godinu, Srba 53,1, Bošnjaka 41,8, a Talijana 50,3.
Ukupno ima 150 tisuća više žena nego muškaraca, čija je prosječna dob 39,9, a žena 43,4 godine. Usporedbe radi, 2001. prosječna dob muškaraca bila je 37,5 godina, a žena 41 godinu.
Gledano po narodnosti, Hrvata je 3.874.321 (2001. godine - 3,9 milijuna), a Srbi su i dalje najveća nacionalna manjina - ima ih 186.633, što je opet manje nego 2001. godine, kada ih je bilo 201.631. Bošnjaci su na trećem mjestu i njihov je broj u deset godina porastao sa 20.755 na 31.479.
Pao je i broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao katolici, i to za nešto više od 200 tisuća - sa 3.903.551 u 2001., na 3.697.143 u 2011. godini. Pao je i broj pravoslavaca - sa 195.969 na 190.143, a porastao je broj muslimana - sa 56.777 na 62.977. Ono što je svakako značajan pokazatelj rast je broja onih koji se izjašnjavaju kao ateisti - i to sa 98.376 u 2001. godini na 163.375 u novom popisu, a narastao je i broj agnostika - sa 1.547 na 32.518.
NAJMANJE SLAVONACA
Među pripadnostima koje nisu izravno povezane s narodnošću ili vjerom, nego regionalnim podrijetlom zanimljivo je da se čak 25.491 stanovnik izjasnio Istranima, što je 12 posto ukupnog stanovništva Istre (208.055). Istovremeno, 26.763 ispitanika odbila su se klasificirati prema bilo kojoj osnovi.
Na listi regionalnih pripadnosti slijede Dalmatinci (705), zatim Goranci (428), Zagorci (139), Međimurci (135), a Slavoncima su se, vjerovali ili ne, izjasnila samo 133 stanovnika! Tek je 50 Primoraca, a među onima koji još uvijek vuku podrijetlo s područja bivše Jugoslavije dominiraju Bosanci (2.059), slijede Kosovari (568), zatim Jugoslaveni (331), dok se Hercegovcima osjeća 75 građana Hrvatske.
Među strancima, onima koji povijesno nisu povezani s prebivanjem na području Hrvatske, dominiraju Kinezi, kojih je na posljednjem popisu registrirano 492. Čini se malo, ali...
Demograf Dražen Živić upozorava da se podaci iz 2001. i 2011. godine teško mogu komparirati jer je posljednji popis metodološki drukčiji od onog iz 2001.
- Ne možemo precizno reći koliko je smanjenje stanovništva i ima li ga uopće - naglašava Živić. Ali prema njegovu se mišljenju događa poremećaj u demografskim strukturama, što je velik problem za malu zemlju kakva je Hrvatska.
- Još 2001. imali smo indeks starenja 90, sada je on 115! Taj indeks pokazuje da na stotinu stanovnika do 19 godina dolazi 115 starijih od 60 godina, što znači da je staro stanovništvo postalo brojnije od mlađeg - upozorava Živić.
Prevedeno na obični jezik, bez suhe statistike, to znači da će se taj proces, na što je nedavno upozorio i predsjednik države Josipović, znatno odraziti i na ekonomsku aktivnost zemlje, jer je prema objavljenim podatcima Hrvatska u dubokoj demografskoj starosti.
Nažalost, sada s gotovo dvije godine odmaka i ti su podaci već prilično zastarjeli i zapravo će oni više služiti političarima i izborima nego nekim temeljitim i ozbiljnim analizama.
STRATEŠKO PITANJE
Jedan od vodećih hrvatskih geografa Stjepan Šterc smatra da Hrvati nestaju i ako se ovakvi trendovi nastave, za 30-40 godina, kaže on, bit će nas pola milijuna manje.
- Zato to više nije ni demografsko ni političko, nego strateško pitanje, i kao takvo mora ga se vrlo ozbiljno shvatiti - zaključuje Šterc.
Kad se na kraju sve zbroji i oduzme, puno je toga u popisu stanovništva što upozorava na ozbiljnost situacije. Čekamo još i druge statističke podatke, no od svega viđenog čini se da najdramatičnije zvuči činjenica da smo zemlja starih ljudi i taj se “trend” mora hitno promijeniti. Naravno, to se ne može izvesti preko noći, ali da je nužna nova, ozbiljna i provediva demografska politika, o tome upoće nema spora. U suprotnom, kao narodu i naciji, prijeti nam doista izumiranje...
Piše: Dražen BOROŠ
BIZARNA STATISTIKA
Egzotična, multikulturna zemlja
Da je Hrvatska zaista multikulturna zemlja, svjedoči i podatak da osim svih egzotičnih nacija u RH živi i jedan Inuit te jedan hobit, točnije, hobitica. Pojedini građani nisu mogli svoja uvjerenja iskazati popunjavanjem ponuđenih odgovora kod pitanja o vjeri i narodnosti, pa tako u Hrvatskoj imamo i nekoliko Marsovaca, 303 jedaja, 20 Klingonaca i 12 internacionalaca. Na pitanje o narodnost, 154 osobe odgovorile su da su kozmopoliti, 123 da su Zemljani, 33 ih se smatra građanima svijeta. Na kraju u Hrvatskoj živi i samo 28 “ljudi”, s obzirom na to da se tolik broj građana pod narodnošću deklarirao kao “čovjek”. U okviru kategorije “Ostale religije, pokreti i svjetonazori” 57 građana istaknulo je Hajduk kao svoju religiju, a u ljubav vjeruju čak 33 stanovnika Hrvatske.
GDJE NESTAJU LJUDI?
Osijek izgubio sedam tisuća...
Iako se posljednjih godina učestalo govori o odljevu stanovništva iz ruralnih područja u gradove, popis stanovništva iz 2011. govori da to baš i nije tako. Naime, osim Zagreba, ostali veliki gradovi bilježe pad stanovnika. Glavni grad se u deset godina pojačao za nepunih 13 tisuća stanovnika, dok su, primjerice, tri velika i razvijena grada Split, Osijek i Rijeka zabilježila pad. Osijek je u odnosu prema popisu iz 2001. izgubio sedam tisuća stanovnika (sa 114 pao je na 107 tisuća). Split je od posljednjeg popisa izgubio deset tisuća stanovnika (2001. imao ih je 188, a danas 178 tisuća), dok se Rijeka smanjila za čak 16 tisuća ljudi (sa 144 pala je na 128 tisuća). Vjerojatno se u odgovoru na to pitanje krije i podatak o broju hrvatskih građana koji su u posljednjih desetak godina zauvijek otišli iz Lijepe Naše.
Od svega viđenog čini se da najdramatičnije zvuči činjenica da smo zemlja starih ljudi i taj se “trend” mora hitno promijeniti...
Indeks starenja u Hrvatskoj pokazuje da na stotinu stanovnika do 19 godina dolazi 115 starijih od 60 godina...