CILJ JE DA SE BROJ ZADRUGARA DO KRAJA 2015. UPETEROSTRUČI
Objavljeno 15. prosinca, 2012.
Ministar Maras kaže da će Vlada mijenjati zakone kako bi se poticalo udruživanje u zadruge
Vezani članci
ZADRUGARI JUGOISTOČNE EUROPE U OSIJEKU
OSIJEK - Da su hrvatski poljoprivredni proizvođači bili racionalniji i da su se više udruživali, bili bi znatno konkurentniji i sigurno spremniji za natjecanje s proizvođačima hrane iz zemalja Europske unije. Vjerojatno bi im bila isplativa i proizvodnja mlijeka s današnjim otkupnim cijenama. No, nisu se udruživali, svaki je proizvođač zasebno kupovao skupe traktore i druge strojeve, često u nerazmjeru s potrebama. Tako su danas mnogi domaći proizvođači kreditno opterećeni i, jednostavno, nekonkurentni pa praktično propadaju.
Opći je to zaključak sudionika 1. međunarodne konferencije o razvoju zadruga i zadružnog poduzetništva na području jugoistočne Europe, održane u Osijeku prošloga tjedna, s kojima smo razgovarali o zadrugarstvu u Hrvatskoj.
Prema evidenciji Hrvatskog saveza zadruga, u RH je trenutačno aktivna 951 zadruga koja radi u skladu sa Zakonom o zadrugama iz 2011. godine. Te zadruge okupljaju 16 tisuća zadrugara i zapošljavaju 2.700 osoba. Najveći broj, čak 40 posto, čine one u koje su uključeni poljoprivredni proizvođači, pa je u skladu s tim najviše zadruga u Slavoniji i Baranji.
Predsjednica Hrvatskog saveza zadruga Vedrana Stecca drži da bi se zadrugarstvo moglo unaprijediti s nekoliko mjera, među kojima je svakako donošenje zakonskih akta. “Zadruge su posebnost u poduzetništvu. Dobili smo Zakon o zadrugama, i one su formalno-pravno priznate, međutim da bi on potpuno zaživio, država mora donijeti i druge zakone, pravilnike i druge akte kako bi se zadruge pozicionirale kao treći oblik poduzetništva, uz obrte i trgovačka društva”, upozorava Stecca.
Napominje da je članstvo u zadrugama temelj njihovog poslovanja i razvoja te da se zadruge moraju otvarati za što više članova koji imaju potrebu poslovati preko zadruge.
- To su glavni uvjeti koji će rezultirati pravim efektom zadrugarstva, odnosno zadruga je jača što je u njoj više zadrugara - naglašava Stecca, zaključujući da je u nekom društvu puno važniji broj članova zadruge negoli broj zadruga.
Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras slaže se s tom tvrdnjom i dodaje da ni Ministarstvo nije zadovoljno brojem ljudi u zadrugama. Obećao je da će Vlada mijenjati zakone kako bi se poticalo udruživanje i kako bi zadrugarstvo dobilo benefite kao i drugi poduzetnici, primjerice da se zadrugama kao porezno rasterećenje prizna sve ono što se priznaje i trgovačkim društvima - investicije, novo zapošljavanje itd. Maras je kazao da će, vjerojatno, udruživanje proizvođača biti i sastavni dio hrvatske poljoprivredne politike.
- Sama proizvodnja nije upitna, no za izlazak na tržište proizvođačima je nužna kompletna logistika, a to za više proizvođača može odrađivati zadruga - kaže Maras te naglašava da je cilj Ministarstva da se do kraja 2015. upetorostruči broj zadrugara i zaposlenih u zadrugama.
Igor MIKULIĆ
Hrvatska kaska za EU
Prema podacima koje nam je predočila Ilda Stanojević iz Hrvatskog saveza zadruga, u zemljama EU zadrugu prosječno čini čak 700 zadrugara, a u Hrvatskoj 17. U EU zadruga prosječno zapošljava 30 osoba, odnosno u zadrugama je zaposleno od dva do pet posto radnoaktivnog stanovništva. U Hrvatskoj jedna zadruga prosječno zapošljava tri osobe, a ukupno je u zadrugama zaposleno 0,2 posto radnoaktivnog stanovništva. U EU je udjel članova zadruga od 20 do 40 posto u ukupnom broju stanovnika, u Hrvatskoj samo 0,3 posto. U EU su nositelji financiranja zadružnog sektora štedno-kreditne zadruge, a u Hrvatskoj su od 2006. takve zadruge i zakonom ukinute, premda je prva zadruga na području Hrvatske, na Korčuli, osnovana 1864., bila štedno-kreditna, pod nazivom “Blagajna uzajamne veresije”.
Razvijenije zemlje imaju više zadruga
Zadrugarstvo je kao oblik socijalnog i društvenog poduzetništva znatno razvijenije u zemljama koje su i socijalno osjetljivije, dok je u zaostalijim zemljama i zadruga malo. Najviše zadruga u Europi, prema broju stanovnika, u ekonomski je razvijenim skandinavskim zemljama te u Švicarskoj i Austriji, gdje je i društvena svijest na visokoj razini, a zadruga je najmanje u zemljama u razvoju. Najmanje zadruga u Europi imaju BiH, Crna Gora, Albanija i Makedonija.
U KRIZI SHVATILI VAŽNOST ZADRUGA
“Tek sada, u krizi koja je zahvatila i cijelu Europsku uniju, i politika je shvatila koliko su važne zadruge, kako zbog proizvodnih odnosno poduzetničkih tako i zbog socijalnih efekata”, naglašava Peter Vrisk, predsjednik Zadružnog saveza Slovenije. Naglasio je da su zadruge važne i zbog lakšeg pristupa novcu iz europskih fondova i njegova korištenja, što bi trebalo biti važno i Hrvatskoj.
951
zadruga u Hrvatskoj danas radi u skladu sa Zakonom o zadrugama iz 2011. godine
16
tisuća zadrugara okupljaju te zadruge
2.700
osoba ukupno zapošljavaju zadruge u Hrvatskoj