ŽUPANJA - Odluka o ukidanju zabrane uvoza svinja i prerađevina od svinjskog mesa iz Hrvatske u zemlje EU koja je bila na snazi u proteklih sedam godina zbog cijepljenja svinja na svinjsku kugu, što je ondje zabranjeno, razveselila je slavonske proizvođače kulena koji su uvjereni kako će ta slavonska delicija pronaći svoje mjesto na zahtjevnom europskom tržištu. Smatraju kako za kulen postoji velik interes jer su sudjelovali na izložbama i sajmovima u zemljama EU, gdje su izložbeni uzorci kulena redovito dobivali visoke ocjene za kvalitetu, ali njihovo trženje nije bilo moguće. Tajnik udruge Slavonski domaći kulen-kulin Andrija Matić kaže kako je odluka o ukidanju zabrane za proizvođače kulena velika izvozna prilika i Udruga će učiniti sve kako bi im u tome i pomogla.

- Zbog krize je već nekoliko godina smanjena potražnja za kulenom i smanjene su proizvedene količine pa je ova odluka odlična vijest jer se proizvođačima otvaraju nove mogućnosti. No, da bismo mogli izvoziti kulene u EU valja se prilagoditi propisima, a to se najviše odnosi na klanje svinja u klaonicama koje imaju pravo izdavati izvozni broj. I tu je zapravo najveći problem jer u Slavoniji imamo samo jednu takvu klaonicu - Ravlić iz Osijeka - napominje Matić.

Udruga okuplja stotinjak proizvođača kulena od kojih je 27 legalnih s prijavljenim obrtom dok su ostali mali proizvođači za vlastite potrebe. Četiri ili pet članova Udruge već surađuje s klaonicom Ravlić i uskladili su svoju djelatnost s europskim propisima, a to će morati učiniti i ostali koji namjeravaju kulene plasirati na EU tržište.

Matić napominje kako će se nastojati dogovoriti s Ravlićem da što više članova Udruge koristi usluge te klaonice.

- Izvozna prilika je tu, a na nama je da zajednički nastupamo - zaključuje Matić. Napominje kako Europa do sada zapravo nije ni doznala što je pravi slavonski kulen jer osim preko privatnih kanala, nije bio prisutan na tom tržištu, iako tamošnji sladokusci znaju za vrijednosti kulena. S takvim promišljanjem slaže se i Stjepan Vusić Sitni, proizvođač kulena iz Rokovaca. Upozorava kako prvo treba zaštititi slavonski kulen i spriječiti da se pod tim nazivom prodaje svašta. Smatra kako se u restoranima na moru nude patvorine kulena koje vlasnici restorana i hotelijeri kupuju po 100 kuna za kilogram.

- Oduvijek je kilogram kulena bio 50 njemačkih maraka ili, sada, od 25 do 30 eura, a sve ispod te cijene nije kulen - smatra Sitni. Dodaje da se kulen može praviti samo u nizinskim krajevima, ali ne i u Dalmaciji jer tamo nema temperature zrenja. Za sazrijevanje kulena neophodna je niska temperatura i podosta vlage pa je zato najbolji kulen u ovom našem kraju proizveden u Gradištu, Drenovcima, Vrbanji, Bošnjacima, dakle, blizu spačvanskog bazena i Save.M.Lešić Omerović