Objavljeno 1. prosinca, 2012.
Pad kvalitete života građana u EU treba zabrinuti i hrvatske izvoznike
Vezani članci
TONEMO SVE DUBLJE
ZAGREB/OSIJEK - Kvaliteta života u svim zemljama Europske unije pada, s tim što je u nekim članicama dosegnuta zabrinjavajuća razina, pokazalo je treće istraživanje Eurofounda o kvaliteti života u Europi.
U nekim članicama EU subjektivni osjećaj optimizma i sreće smanjili su se u proteklih pet godina za 20 posto, a u odnosu na istraživanje provedeno 2007., financijska situacija pogoršala se kod više od trećine stanovnika Europe. Istodobno je palo i povjerenje u javne institucije, vlade i parlamente, pri čemu je najveći pad povjerenja zabilježen u zemljama koje se suočavaju s teškim ekonomskim problemima. Dakle, ponajprije je riječ o Španjolskoj i Grčkoj.
Istraživanje Eurofounda (Europska zaklada za poboljšanje uvjeta života i rada), provedeno je na više od 43.600 ispitanika i njime su obuhvaćene članice EU kao i zemlje kandidatkinje. Iako su i u Hrvatskoj ispitanici odgovarali na pitanja vezana uz prihode, zaposlenost, uvjete stanovanja i života, zdravlje, obitelj, kao i ravnotežu između poslovnog i privatnog života te pitanja vezana uz percepciju kvalitete društva, odgovori nisu uključeni u publicirano istraživanje, te će oni biti objavljeni iduće godine.
Najpesimističniji Europljani su Grci, Talijani i Portugalci, što, s obzirom na ekonomsku situaciju u tim zemljama, nije neočekivano. Optimizam je najviši u Danskoj i Švedskoj. Na budućnost tako s optimizmom gleda više od 80 posto Danaca i Šveđana, dok takav pogled na život ima manje od 30 posto ispitanika u Portugalu, Grčkoj i Slovačkoj. U petogodišnjem razdoblju snažno su se promijenili uvjeti života Europljana pa se tako sve veći broj onih koji su nekada dobro zarađivali i imali dobre uvjete stanovanja danas suočavaju s nezaposlenošću, stambenom nesigurnošću, dugovima, ali i sve težim pristupom uslugama. Oko 45 posto stanovnika Europe odgovara kako ima problema s podmirenjem svih troškova, odnosno imaju "nekih" do "velikih" poteškoća u spajanju kraja s krajem, s tim što se razlike kreću od 86 posto stanovnika Grčke do 17 posto u Luksemburgu. Koliko su velike razlike među članicama EU pokazuje i podatak prema kojem prosječno sedam posto Europljana izjavljuje kako im je jako teško preživjeti od plaće do plaće, pri čemu takav odgovor daje 22 posto Grka na jednom kraju, a na drugom samo jedan posto Finaca.
Pad kvalitete života građana u Europskoj uniji i te kako treba zabrinuti i hrvatske proizvođače i to one s konkurentnom proizvodnjom, koji su svojim proizvodima zastupljeni na tržištima EU, drži dr. Željko Požega, s osječkog Ekonomskog fakulteta. “Za mnoge izvozno orijentirane hrvatske tvrtke tržište zemalja EU-a je i najvažnije tržište. Treba imati na umu da je to i najzdraviji dio hrvatskog gospodarstva, jer hrvatski proizvođači u cjelini nisu konkurentni sličnim kompanijama iz EU-a. A ako u tim zemljama pada potrošnja, potpuno je jasno da će se smanjiti i potražnja za proizvodima hrvatskih tvrtki”, kaže dr. Požega. Pri tom navodi kako je čak 60 posto ukupnog izvoza gospodarstva osječko-baranjske županije usmjereno na tržišta zemalja EU.
Gabrijela GALIĆ/Igor MIKULIĆ
U HRVATSKOJ PORASLA STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA
Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2011., prema podacima DZS-a, iznosi 21,1 posto, što je za 0,5 postotnih bodova više nego u 2010. Prag rizika od siromaštva za samačko kućanstvo lani je u Hrvatskoj iznosio 24.240 kuna, a za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece 50.904 kune. To znači da je četveročlano kućanstvo za prelazak praga rizika od siromaštva u 2011. trebalo mjesečno najmanje 4.242 kune, a samačko kućanstvo 2.020 kuna. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prema procjeni Eurostata, stopa rizika od siromaštva za EU-27 u 2011. iznosila je 16,5 posto. Najnižu stopu bilježi Češka - 9,8 posto, a najveće su stope rizika zabilježene u Rumunjskoj i Bugarskoj - 22,2 odnosno 22,4 posto.
Sve niže hrvatske plaće
Premda rezultati istraživanja Eurofounda o kvaliteti života u Hrvatskoj nisu objavljeni, sigurno je da će velik dio tih rezultata biti porazan, posebice oni koji govore o prihodima i zaposlenosti. Poznato je kako nam se smanjuje broj zaposlenih osoba, ali i prihodi zaposlenih, što je vrlo zabrinjavajuće. Primjerice, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u hrvatskim pravnim osobama za rujan iznosila je 5.366 kuna, što pokazuje nominalni pad za 3,2 posto, a realni pad za 4,5 posto, u odnosu na kolovoz. U odnosu prema rujnu prošle godine neto plaća je nominalno niža za 0,6 posto, a realno niža za 5,3 posto. Gospodarstvo je iscrpljeno recesijom i nije u mogućnosti povećati plaće zaposlenima niti otvarati nova radna mjesta, dok je pala i kupovna moć stanovništva zbog nižih plaća, ali i poskupljenja hrane, energenata...
OSJEČANI O PADU STANDARDA
STJEPAN MEDVED
Standard je u prošlih nekoliko godina, zajedno s kvalitetom života uvelike pao. Osobno nisam znatno osjetio pad jer već godinama uzgajam svoje povrće, što mi je velika ušteda. Država nije jedini i odgovorni krivac za trenutnu situaciju, mladi i nisu pretjerano zagrijani za zaposlenje.
JADRANKA FILIPOVIĆ
Radim 30 godina i moram reći da je iz godine u godinu sve gore. Cijelo vrijeme imamo osjećaj da će biti bolje, političari to obećavaju, ali nikako da krene nabolje. Moj standard i kvaliteta života, kao i svima, su se pogoršali, sve je teže spojiti financijski od prvog do prvog u mjesecu.
MATO MIŠČEVIĆ
Situacija je sve gora, postalo je preteško, a kako mi se čini, to nije slučaj samo kod nas nego i u ostalim europskim državama. Bavim se stočarstvom, i dok se prije moglo solidno živjeti od toga, sada je to postalo teže, posebice zbog režija, koje su mi financijsko opterećenje i u svakodnevnom životu i u poslu.
SNJEŽANA KALIĆ
Postoji vjera u bolje sutra, a da je situacija sve teža, to je i više nego očito. Spojiti s plaćom od prvog do prvog postalo je pravo umijeće, krediti koje treba otplaćivati. Radim u ugostiteljstvu, koje je posebno pogođeno krizom i zaista se nadam da će situacija krenuti nabolje.(Da.M.)