Regija
NEBRIGA DRŽAVE PREMA ISTOKU POSAVINE

U devet sela, s ukupno 12.000
stanovnika, nema nijednog vrtića
Objavljeno 28. studenog, 2012.
Razočaran je i izostankom pomoći Vukovarsko-srijemske županije

DRENOVCI – Općina Drenovci i u sljedećoj će se godini morati osloniti isključivo na vlastite prihode i ponovno zaboraviti na bilo kakvu financijsku pomoć centralne vlasti, što je, upozorava načelnik Jakša Šestić, nedopustivo i sramotno. To se područje na istoku županjske Posavine uz granicu sa Srbijom, tvrdi, već godinama zanemaruje, jedno je od najnerazvijenijih u Hrvatskoj, ali državna vlast za tu poražavajuću činjenicu ne mari. Umjesto da donesu mjere kojima bi se zaustavio masovni odlazak mladih i bijeloj kugi, koja nemilosrdno hara selima Cvelferije napokon stalo na kraj, država je zavrnula slavine i konstatno uskraćuje sredstva kojima bi se ljudima osigurali bar osnovni uvjeti za život. A mladi koji su otišli trbuhom za kruhom u novim sredinama žive jadno i većina bi ih u svome selu radije radila za 2.000 kuna nego u Zagrebu za 4.000.

- Žalosno je što pojedina sela još uvijek nemaju pitku vodu. Dok se o razvoju ostalih dijelova Hrvatske vodi računa, izdvajaju se golema sredstva za otoke, krajnji istok Hrvatske je zaboravljen i zapostavljen - ogorčen je Šestić.

Podsjeća da je Općina Drenovci vlastitim sredstvima morala osigurati i urediti prostor za smještaj tima Hitne medicinske pomoći.

- Morali smo izdvojiti 1,2 milijuna kuna kako bi područje bilo pokriveno stalnim liječničkim dežurstvom. I još bi, valjda, sada trebali zahvaljivati državi što nam je ukazala tu čast i omogućila da vlastitim novcem podmirimo sve troškove. Pa zamislite kada bi, primjerice, Grad Vinkovci novcem iz svoga proračuna morao graditi bolnicu! Pa to je suludo! - zaključuje Šestić.

Apsurdnim smatra što još nitko nije pokazao sluha za gradnju dječjeg vrtića na području Cvelferije, gdje u devet sela živi više od 12.000 ljudi. Projekt je već nekoliko puta kandidiran, napominje načelnik Drenovaca, ali očito da oni koji odlučuju smatraju da djeci u Cvelferiji vrtić nije potreban. Razočaran je i izostankom pomoći Vukovarsko-srijemske županije koja također ne mari previše za probleme tog područja. Podsjeća na to da stanovnici istočnog dijela županjske Posavine, posebice naselja uz granicu sa Srbijom već godinama traže otvaranje graničnih prijelaza i omogućavanje protoka robe, ljudi i dobara između prekograničnih sela s kojima su prije rata bili vezani. Taj su problem čelnici Drenovaca već nekoliko puta aktualizirali na sastancima sa županom Božom Galićem od kojega su zatražili da se angažira i u okviru svojih mogućnosti pomogne da se granični prijelazi stave u funkciju. Šestić ukazuje na važnost povezivanja sa susjednom Srbijom, jer je rat već odavno završen i krajnje je vrijeme da se normaliziraju i ti odnosi.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Račinovci i Strošinci - slijepo crijevo

Pogranična sela, kao što su Račinovci i Strošinci, ostala su odsječena i postala slijepo crijevo, a jedino rješenje za njihovo otvaranje su granični prijelazi koji bi otvorili put prema Šidu i obrnuto, stanovnicima Srbije omogućili lakši dolazak u Brčko koje im je prije rata bilo uobičajeno odredište. I gradnja graničnog prijelaza Strošinci - Jamena pompozno je najavljena još prije desetak godina, no dalje od obećanja nije se otišlo.

Najčitanije iz rubrike