Područni centar Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” uz vodstvo dr.sc. Miljenka Brekala u Osijeku je, u Klubu knjižare Nova, održao tribinu “Hrvatski identitet i vrijednosti u europskom kontekstu”. Zanimljivosti su iznijeli prof.dr.sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Pilar, i prof.dr.sc. Gordan Črpić, prorektor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. “Glede domoljublja, Hrvati su kritični domoljubi i sebe doživljavaju društvenim, sposobnim, prijateljskim, pametnim, obrazovanim, miroljubivim, poštenim, iskrenim, marljivim, sklonim zajedništvu, nesebičnim, nisu zavidni, ali na zadnjem mjestu je složnost. “Prema temeljnim odrednicama najsličniji smo zapadnoeuropskim zemljama. Spoznaje o identitetu nužno je izgrađivati u obrazovanom sustavu od dječjeg vrtića do sveučilišta”, ističe Šakić. O razumijevanju identiteta u tradicionalnom, modernom i postmodernom društvu govorio je Gordan Črpić, napominjući kako postmoderno društvo karakterizira subjektivizacija, globalizacija, virtualizacija i izbjegavanje određenosti identiteta, te je predočio istraživanje o stanju religioznosti, koje pokazuje da se konfesionalna identifikacija odnosi na 90 opredijeljenih, odnosno 85 posto katolika. Na vjerske obrede tjedno odlazi oko 25 posto građana, dnevno moli 30-35 posto, u Boga vjeruje 80 posto ljudi, a religioznim se smatra 75-80 posto. U Črpićevom izlaganju, utemeljenom u istraživanju prof.dr. Josipa Balobana s KBF-a (provedenom 1999. i 2008., koje je obuhvatilo 47 zemalja u Europi) čulo se kako u Hrvatskoj kontinuirano opada povjerenje u institucije (vojska, Crkva, obrazovani sustav, NATO, EU, pravosuđe). “Kultura povjerenje jača povezanost pojedinca i zajednice te time osjećaj pripadnosti, odnosno sam identitet. U Hrvatskoj imamo fenomen protudruštva - državne institucije su izgrađene da kontroliraju građane, a ne da im budu servis. Država nije religijski neutralna pa imamo sukob dvaju svjetonazora, “dvije religije - državne i kršćanstva”, zaključuje Črpić. (R.I.)