Osijek
TRIBINA INSTITUTA “IVO PILAR”

Slavonce brine što su institucije izgrađene da kontroliraju, a ne da budu servis građanima
Objavljeno 25. studenog, 2012.

Vezani članci

ISTRA U ŠOKU NAKON ŠTO JE OTAC UBIO SINA I SEBE

I institucije krive za zločin u Vodnjanu?

PREDSJEDNIK DRŽAVE ZATRAŽIO ISTRAGU O NOVCU NA TAJNIM RAČUNIMA U INOZEMSTVU

Zbog tajnih računa Mesić prozvao državne institucije

Područni centar Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” uz vodstvo dr.sc. Miljenka Brekala u Osijeku je, u Klubu knjižare Nova, održao tribinu “Hrvatski identitet i vrijednosti u europskom kontekstu”. Zanimljivosti su iznijeli prof.dr.sc. Vlado Šakić, ravnatelj Instituta Pilar, i prof.dr.sc. Gordan Črpić, prorektor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. “Glede domoljublja, Hrvati su kritični domoljubi i sebe doživljavaju društvenim, sposobnim, prijateljskim, pametnim, obrazovanim, miroljubivim, poštenim, iskrenim, marljivim, sklonim zajedništvu, nesebičnim, nisu zavidni, ali na zadnjem mjestu je složnost. “Prema temeljnim odrednicama najsličniji smo zapadnoeuropskim zemljama. Spoznaje o identitetu nužno je izgrađivati u obrazovanom sustavu od dječjeg vrtića do sveučilišta”, ističe Šakić. O razumijevanju identiteta u tradicionalnom, modernom i postmodernom društvu govorio je Gordan Črpić, napominjući kako postmoderno društvo karakterizira subjektivizacija, globalizacija, virtualizacija i izbjegavanje određenosti identiteta, te je predočio istraživanje o stanju religioznosti, koje pokazuje da se konfesionalna identifikacija odnosi na 90 opredijeljenih, odnosno 85 posto katolika. Na vjerske obrede tjedno odlazi oko 25 posto građana, dnevno moli 30-35 posto, u Boga vjeruje 80 posto ljudi, a religioznim se smatra 75-80 posto. U Črpićevom izlaganju, utemeljenom u istraživanju prof.dr. Josipa Balobana s KBF-a (provedenom 1999. i 2008., koje je obuhvatilo 47 zemalja u Europi) čulo se kako u Hrvatskoj kontinuirano opada povjerenje u institucije (vojska, Crkva, obrazovani sustav, NATO, EU, pravosuđe). “Kultura povjerenje jača povezanost pojedinca i zajednice te time osjećaj pripadnosti, odnosno sam identitet. U Hrvatskoj imamo fenomen protudruštva - državne institucije su izgrađene da kontroliraju građane, a ne da im budu servis. Država nije religijski neutralna pa imamo sukob dvaju svjetonazora, “dvije religije - državne i kršćanstva”, zaključuje Črpić. (R.I.)

25%

građana tjedno odlazi na vjerske obrede

Kontinuirano opada povjerenje u institucije (vojska, Crkva, NATO, EU, pravosuđe...

Slavonija i središnja Hrvatska najponosnije regije

“Hrvatima je na prvome mjestu važnost osobnih vrednota i moralnih kriterija, potom osjećaji i osobni ciljevi te očekivanja, zatim važnost razmišljanja i ideja, pa prosudba samoga sebe. Lijepa je slika Hrvatske prema odnosu sastavnica socijalnog i osobnog identiteta jer je uravnotežena. Osobni identitet naglašeniji je na području istočne Slavonije, Dalmacije, Zagreba i okolice”, kazao je Šakić. Istra ima naizraženiju regionalnu matricu, Slavonija i središnja Hrvatska su najponosnije regije, a Hrvati su najponosniji na sportska postignuća”, kaše Šakić.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana