Objavljeno 22. studenog, 2012.
ZAGREB - Dogovor oko sedmogodišnjeg proračuna Europske unije nikada nije bio jednostavan, ali u okolnostima kada sve zemlje članice EU stežu remen mogao bi se pretvoriti u nemoguću misiju: dan uoči dvodnevnog summita EU o proračunu, koji bi večeras trebao početi u Bruxellesu, europski mediji daju male šanse europskim liderima da se dogovore oko iznosa koji će Europska unija smjeti potrošiti u razdoblju od 2014. do 2020. godine.
Europska komisija predložila je da taj tzv. višegodišnji financijski okvir - iz kojeg se financiraju poljoprivredne subvencije, ruralni razvoj, infrastrukturni projekti, istraživanja, siromašnije regije, ali i plaće za europsku administraciju - iznosi 1.033 milijarde eura. To je gotovo pet posto više nego u proteklom sedmogodišnjem razdoblju. Hrvanje bogatijih i siromašnijih zemalja EU oko financijske perspektive nije nikakva novost, no jedna od najgorih ekonomskih kriza uzrok je dodatnih podjela: zemlje koje su neto uplatitelji u proračun (više uplaćuju u zajedničku blagajnu nego što iz nje dobivaju) ne samo što ne pristaju na povećanje nego i tvrde da europski proračun mora pretrpjeti drastičnije rezove, kao što se već dogodilo u nacionalnim proračunima. Kako opravdati veće trošenje Unije ako vlastitu javnost tjeramo na stezanje remena, jedan je od njihovih argumenata. Među njima su Velika Britanija, Švedska, Nizozemska i Njemačka, koje najviše pridonose zajedničkom proračunu.
Nasuprot toj skupini, tzv. prijateljima boljeg trošenja, zemlje su koje čine tzv. prijatelje kohezije, 15 država, uglavnom iz srednje i istočne Europe, koje žele zadržati iznose koji su im na raspolaganju u okviru kohezijske politike EU. Iz kohezijskih sredstava financiraju se projekti namijenjeni smanjivanju razlika između siromašnih i bogatijih regija u Uniji.I.Frlan
Što Hrvatska traži?
Iako još nije članica Europske unije, Hrvatska se priključila "prijateljima kohezije", koji traže da štednja u europskom proračunu ne ide na štetu sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlika između siromašnih i bogatijih regija u Uniji. Za Hrvatsku je još važnije da joj bude odobreno duže razdoblje za korištenje novca iz europskih fondova. Hrvatska traži da se to produži na tri godine, što bi povećalo izglede za iskorištavanje fondova. Dulje razdoblje imale su zemlje članice iz istočne i srednje Europe koje su se Uniji priključile 2004. godine.