Nakon niza godina punih problema i gubitaka u poslovanju Zračna luka Osijek posljednjih se mjeseci stabilizirala i 2012. godinu konačno planira završiti u plusu i s putničkim letovima tijekom zimske sezone.

Kada je Domagoj Marinić 14. lipnja stupio na dužnost direktora, situacija je, tvrdi, bila katastrofalna. "Dugovi naše zračne luke bili su veći od devet milijuna kuna. Među njima bili su dugovi za plaće i doprinose djelatnicima za nekoliko mjeseci, za kapitalna ulaganja, dobavljačima... Od toga smo za gotovo 2,5 milijuna kuna bili u blokadi, a sada smo uspjeli podmiriti dobar dio potraživanja", objašnjava Marinić. Krucijalna je bila pomoć države, ali on ističe i pomoć Grada i Županije. "Primjerice, Grad nas je uključio u 'cash pooling', odnosno dopušteno prekoračenje minusa, kao i ostala gradska poduzeća, što nam je bilo od presudnoga značenja da dođemo do daha. Više nismo u blokadi, dugovanje smo smanjili na oko sedam milijuna kuna i platili sve kamate, a stanje se stalno poboljšava. Vjerujem da ćemo podizanjem kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvitak sve dugove uspjeti podmiriti do kraja godine", dodaje. Poslovanje ZL Osijek znatno će se popraviti dvjema odlukama koje je nedavno donijela Vlada RH. "Od početka prosinca za zimsku sezonu, u suradnji s Croatia Airlinesom i jednom mađarskom tvrtkom, uvodimo stalne letove za Zagreb, pet puta tjedno, od ponedjeljka do petka. To će trajati do ožujka 2013. godine, kada će se, uz te letove, uvesti i linije iz Osijeka za Split i Dubrovnik triput tjedno.

Što se tiče međunarodnih letova, Marinić najavljuje da neće nastaviti suradnju s irskom niskotarifnom kompanijom Ryanair, i to zbog jasnih razloga. "Njihovoj tvrtki-kćeri dužni smo čak 800 tisuća kuna za udruženo oglašavanje. No, čak i da nismo, ne bismo nastavljali tu suradnju. Taj cijeli sustav s Ryanairom nama ne odgovara. Mi nismo Zadar pa da lokalna turistička zajednica subvencionira te letove. Od tih linija nitko u Osijeku i okolici nije imao koristi, od hotelijera preko restorana do turističkih djelatnika. Nama je cilj u praksi provoditi projekt 'Friends And Relatives', odnosno da u Osijek dolaze gastarbajteri, njihovi potomci i prijatelji iz inozemstva", govori, uz napomenu da ipak planiraju uvođenje inozemnih letova, ali s drugim kompanijama. "Čelnici Germanwingsa, koji će se uskoro, jer je u postupku restrukturiranja, možda zvati i drukčije, tvrdi su pregovarači i ne plaćaju previše, ali plaćaju redovito i drže se dogovorenoga. Naš je plan u ožujku 2013. godine uvesti dvije njemačke destinacije, Stuttgart i Frankfurt ili Koeln te London. U inozemstvo bismo letjeli četiri puta tjedno, od čega dvaput u London, a dvaput u Njemačku. Nadam se da ćemo uspjeti", kaže.

Premda će im se drastično povećati broj letova i linija, ne mogu povećavati broj djelatnika, jer im je cilj optimizirati poslovanje. "Za rijetko koje radno mjesto ima potrebe za osmosatnim radnim vremenom pa nam je cilj da što više djelatnika obavlja nekoliko poslova. Primjerice, zaštitari obavljaju i rengenski pregled prtljage, a informatičari su ujedno i balanseri zrakoplova", naglašava. Iako mnogi tvrde da je Zračna luka Osijeku samo nepotreban trošak, Marinić se apsolutno ne slaže s tim. "Mi smo jedina zračna luka u istočnoj Hrvatskoj i to nikako ne smijemo ispustiti. Dapače, moramo pokušati iskoristiti odličnu poziciju, koja zapravo pokriva čak četiri države – Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. Pritom moramo biti svjesni da nama putnički promet nije primarna djelatnost i bili bismo zadovoljni sa 100 tisuća putnika godišnje. Putnički promet moramo imati kako bi stanovništvo ove regije imalo izlaz prema ostalim dijelovima države, ali i cijelom svijetu, ali nama je osnovni cilj i veća mogućnost zarade u razvoju kargo-prometa", kaže direktor. Naime, objašnjava, gravitacijsko područje za kargo-promet je veće, osobito nakon što je do Osijeka došla autocesta. Ako pregovori uspiju, do kraja godine različita roba iz Kine počela bi stizati u osječku zračnu luku preko Azerbajdžana.

"Načelno smo se dogovorili da bi ti kargo-letovi, koji su do sada išli preko talijanskog Milana i njemačkog Frankfurt-Hahna ubuduće kao tranzitnu luku koristili Osijek prije odlaska dalje. To bi nam znatno povećalo prihode zbog pristojbi. Namjera nam je otkinuti i dio kolača kargo-prometa usmjerenog prema Budimpešti i Beču", objašnjava on. Na takvu strategiju tjera ih i tužna činjenica da je ovaj dio Hrvatske u gospodarskom kolapsu, nema dovoljno proizvodnje i praktički nemaju što zrakoplovima izvoziti u inozemstvo. "Stoga je ZL Osijek već registrirao tvrtku za trgovinu na veliko i malo te za špediterske usluge, odnosno za posredovanje sa špediterima. Dugo smo razmišljali što bi se isplatilo prevoziti, odnosno koja roba, uz računalnu, podnosi cijenu zrakoplovnog prijevoza. Pronašli smo UN-ov program dovoženja hrane tamo gdje je potrebno – Afganistan, Sirija, Japan... Primjerice, ista kompanija iz Azerbajdžana s kojom planiramo surađivati tjedno preko Frankfurt-Hahna dovozi u Kabul između 100 i 110 tona hrane tjedno. Inače se ne bi isplatilo, ali ovo plaća Organizacija UN-a. Već smo se uključili u program UN Global Market, a prijavljivat ćemo se redovito na natječaje kako bismo bili prokurator za UN i distribuirali dalje različitu robu. Vjerujem da ćemo uspjeti dobiti neke poslove", pojašnjava. Dodatne prilike direktor vidi u razvoju turizma, posebice lovnog. "I sada nam prosječno jednom tjedno lovci iz inozemstva zrakoplovima dolaze u lov na ovom području, što treba još razvijati. Smještajnih kapaciteta i gastronomske ponude, naravno, i te kako imamo. Također, Osijek i okolica idealni su za 'city break' aranžmane, koji traju dva-tri dana i nadam se da će se to uspjeti razviti u dogledno vrijeme", navodi Marinić.