ĐAKOVO – Nekoliko tisuća kuna dao sam prije nekoliko godina za kupnju ukrasnih čempresa, odnosno tuja, za živu ogradu, a sada sve mogu baciti u smeće jer su se sve sadnice osušile! I drugi koji imaju zasađene čemprese primijetili su da im se nešto ove godine dogodilo, a nije vezano samo uz sušu. Jer, i drugo drveće, i druge biljke, bile su na udaru suše, ali nisu desetkovane kao čempresi - primijetio je Piškorevčanin Mato masovno stradavanje tuja po svome naselju, ali i drugim mjestima.

Žale se na to i brojni Đakovčani, primijetivši u svojim dvorištima sušenje tuja, i starih, i novozasađenih, a ta je pojava zamijećena i na javnim površinama te grobljima poput onog u Budrovcima, gdje se sasušila cijela živa ograda od tuja zasađenih prije dvadesetak godina. I prijašnje godine bile su sušne, ali su tuje preživjele pa nije jasno što im je ove godine presudilo. Svi sliježu ramenima na upit o uzroku stradavanja te zimzelene četinjače.

Odgovor, i to zabrinjavajući, dobili smo od dipl. ing. krajobrazne arhitekture Alke Turalije.

– Tuja ima plitki korijen i crpi vodu s 1-1,5 metara dubine, na kojoj je zbog velike suše nije bilo i biljka je fiziološki oslabila te su je napale štetočinje – dvije vrste gljivica i moljac miner, koji su zahvatili cijelu Europu. Štetnici su to koji mahom uništavaju crnogoricu i prvo se “lijepe” na oslabljenu biljku, a tuje su oslabile zbog velike suše - pojašnjava Turalija.

Za spomenute štetnike kaže da su vrlo agresivni, prava pošast za crnogoricu, a prijete i crnogoričnim šumama Gorskog kotara.

– No postoji zaštita pri čemu se kombiniraju fungicidi i insekticidi i to tako da jedno sredstvo podržava drugo - poručuje Alka Turalija.

Ističe, preventivno treba zaštititi i sve biljke u blizini oboljelih, i one koje nemaju simptome, pa i mehanički djelovati.

– Gljivice djeluju podmuklo – napadaju biljku iznutra prema van i dok čovjek primijeti njihov učinak, za biljku je već kasno - kaže Turalija, napominjući da su od ovih štetnika nastradale i druge vrste, poput jela i smreka.