Objavljeno 14. studenog, 2012.
Mljekomate ćemo ukloniti za pola godine ne pojača li se zanimanje građana, kaže Pipunić
Vezani članci
POSLOVNO RJEŠENJE POLJOPRIVREDNOG PROIZVOĐAČA IVICE KRULJCA
Osječani nisu prihvatili kvalitetno mlijeko sa slavonskih farmi, rekao je Marko Pipunić, vlasnik tvrtke Žito, dan prije nego što je mljekomat Mala Muu s glavne tržnice premješten na novu lokaciju, ispred Kauflanda na Jugu 2.
Jedan je to od pet mljekomata koje je prije nekoliko mjeseci Žito postavilo na području Osijeka. Osim kod Kauflanda mljekomati tvrtke Žito nalaze se i u Donjem gradu (ispred kazališta), na Sjenjaku (kod robne kuće IPK), u Retfali (ispred Doma zdravlja) i kod Interspara (ispred sjedišta Žita). Kako navodi Pipunić, na tim lokacijama mljekomati će ostati još šest mjeseci, a ne pojača li se zanimanje građana za mlijeko s mljekomata koje dolazi sa Žitove farme Mala Branjevina, jedne od najmodernijih farmi muznih krava u Europi, oni će trajno biti uklonjeni.
- Postavljanjem mljekomata po gradu željeli smo našim građanima omogućiti da mogu konzumirati kvalitetno svježe mlijeko. No, na žalost, u ovih nekoliko mjeseci primjetno je da ga baš nisu prihvatili kako smo očekivali. Naime, da bi mljekomat bio isplativ, dnevna bi prodaja trebala biti 200 litara po aparatu, a ona je za sada tek između 90 i 100 litara pa rade s gubitkom - kaže Pipunić i dodaje da smatra da čak nije problem cijena mlijeka, šest kuna za litru, nego da je prije riječ o komociji građana, koji radije kupe trajno mlijeko, koje mogu tjednima držati u hladnjaku, ne moraju svaki dan po mlijeko i ne moraju ga prije konzumiranja prokuhati.
Valja napomenuti da je mlijeko u Žitovim mljekomatima prirodno i tehnološki neobrađeno. Ekstra je klase (najviše) ima do 4,5 posto mliječne masti, do 3,5 posto proteina i 8,5 posto bezmasne suhe tvari. Također treba naglasiti da mljekomati ispunjavaju sve zdravstveno-higijenske standarde, u cijelosti su automatizirani tako da, primjerice, ako temperatura mlijeka u mljekomatu poraste iznad 6 Celzijevih stupnjeva, odmah zaustavljaju prodaju. Mlijeko se puni svaka 24 sata nakon pranja i dezinficiranja tankova, a građani ga mogu točiti u vlastite boce ili one koje kupe na automatu uz mljekomat. U Žitu, kako doznajemo, razmatraju mogućnost da, ako reakcije budu pozitivne, prošire mrežu mljekomata i na okolna slavonska mjesta.
Zdenka RUPČIĆ
Da bi mljekomat bio isplativ, dnevna prodaja treba biti oko 200 litara
67%
građana kupuje trajno mlijeko
Da su građani, kako je rekao Pipunić, skloniji kupovati trajno mlijeko, dokazuju i rezultati ankete provedene na uzorku od 480 osoba na području Slavonije i središnje Hrvatske. Anketa je provedena u rujnu i listopadu, a Glasu Slavonije rezultate je ustupio mr. sc. Miroslav Kovač, upravitelj Uzgojno-poslovno-obrazovnog centra Simentalac Kutjevo i predsjednik pregovaračkog tima Stožera za obranu cijene mlijeka. Kovač je pri tome istaknuo da su rezultati ankete vrlo zanimljivi i logični i da su odlična platforma za razvitak strategije domaće proizvodnje, prerade i potrošnje. Prema rezultatima vidljivo je, naime, da čak 67 posto ispitanika ili njih 325 kupuje trajno mlijeko, a njih 70 ili 15 posto svježe s farmi. Najzanimljiviji su odgovori na pitanje: Smatrate li da je trajno mlijeko kvalitetnije od svježeg mlijeka? Samo 14 posto ispitanika ili njih 65 smatra da jest, a čak njih 383 ili 79 posto smatra da trajno mlijeko nije kvalitetno. Rezultati ankete mogu se pogledati na web stranici http://www.simental.com.hr.