OSIJEK - Iako je novi zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata koji je na snazi tri mjeseca nešto bolji od prethodnog, i on je nažalost potvrdio da neće pridonijeti rješenju problema slavonskih poljoprivrednika.

Zbog previsokih naknada koje su određene prema visini i veličini objekata, a ne prema vrijednosti, i taj zakon najviše pogoduje legalizaciji divlje gradnje vila i apartmana na moru, a ne poljoprivrednicima, koji bez toga neće moći aplicirati na sredstva EU fondova, a možda ni dobivati poljoprivredne potpore. Valja podsjetiti kako je inicijativa za donošenje zakona o jednostavno provedivoj i jeftinoj legalizaciji potekla od Osječke-baranjske županije i HDSSB-a koji su prvi detektirali taj problem hrvatskog sela i poljoprivrede. Oni su početkom 2011. godine pokrenuli javnu raspravu o nužnosti legalizacije svih objekata (pretpostavka je bila da ih ima oko 150.000) u poljoprivredi sagrađenih do 31. prosinca 2010. godine.

Jedan od osnovnih ciljeva bio je žurno provesti legalizaciju svih objekata u poljoprivredi da bi poljoprivrednici mogli aplicirati na sredstva EU, razvijati gospodarstva i konkurentnost, ali i ostvariti pravo na potpore, kredite i drugo. HDSSB je tada u Saboru dobio potporu i drugih stranaka. Prikupljeno je bilo 25 potpisa zastupnika, potrebnih da bi prijedlog išao u žurnu proceduru, no tadašnja (HDZ-ova) vlada ga je odbila i izradila svoj prijedlog gdje je bilo očito kako se njime pokušava legalizirati nelegalno sagrađene vile, apartmane i kuće za odmor, a pritom su se poljoprivrednicima ponudila neprihvatljiva rješenja zbog previsokih naknada i doprinosa. Nova je vlast to pokušala ispraviti i ljetos je donijela novi zakon. No, i ovaj je put Osječko-baranjska županija uočila apsurde i nelogičnosti koji ne idu u prilog razvoju sela i ovom zakonu.

Kako navodi župan Vladimir Šišljagić, tijekom primjene Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama na području Osječko-baranjske županije uočen je nerazmjerno mali broj predanih zahtjeva za ozakonjenje poljoprivrednih zgrada u odnosu na ukupan broj predanih zahtjeva na području nadležnosti te županije.

Prema podacima koje je pripremio Ranko Radunović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije, od stupanja na snagu novog zakona u tri mjeseca predano je do 31. listopada 250 zahtjeva od kojih samo 47 za poljoprivredne objekte. Ti podaci, kako navodi Šišljagić, zabrinjavaju, s obzirom na to da područje nadležnosti Osječko-baranjske županije (cijela županija osim područja Grada Osijeka) obuhvaća pretežito ruralno područje s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom. “Procjenjujemo da je udio nezakonito sagrađenih poljoprivrednih zgrada u ukupnom broju nezakonito sagrađenih zgrada znatno veći od 50 posto. Osim toga, na nekoliko sastanaka s predstavnicima udruga, saveza i komora poljoprivrednih proizvođača ukazano nam je na izuzetno visoke troškove ozakonjenja poljoprivrednih zgrada koje proizvođači ne mogu podnijeti”, izjavio je župan Šišljagić te dodao kako se analizom troškova došlo do zaključka da je najveći problem kod poljoprivrednih zgrada njihova veličina, odnosno obujam zbog specifičnosti poljoprivredne proizvodnje.

Tako je primjerice naknada za poljoprivredni objekt na selu (šupa), veličine 2.000 četvornih metara i 5 metara visine oko 112.000 kuna, a naknada za luksuznu vilu sagrađenu unutar granica građevinskog područja blizu mora, visine 10 metara, na dva kata, veličine svaki po 150 četvornih metara, što je ukupno 300 četvornih metara, odnosno 3.000 kubičnih metara, iznosi 28.000 kuna. Troškovima još treba pridodati i komunalni i vodni doprinos.