Iznenadni veliki obrat za hrvatske štediše čiji su štedni ulozi već više od dvadest godina zarobljeni u Ljubljanskoj banci.

Europski sud za ljudska prava presudio je da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke u drugim prijašnjim jugoslavenskim republikama, a sada samostalnim državama, te je naredio da u roku od šest mjeseci od donošenja presude omogući štedišama koji su novac imali izvan Slovenije isplatu stare devizne štednje, objavila je Vlada Republike Hrvatske.

Europski sud za ljudska prava, naime, presudio je da je Republika Slovenija odgovorna za povrat stare devizne štednje štedišama podružnica Ljubljanske banke izvan Republike Slovenije, a da je Republika Srbija odgovorna za povrat te vrste štednje štedišama Invest banke izvan Republike Srbije. Europski sud takvu je odluku donio u predmetu troje državljana BiH (Ališić, Sadžak i Šahdanović protiv BiH, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Makedonije) koji su pokrenuli postupak tražeći da se utvrdi odgovornost tuženih država za neisplatu tzv. stare devizne štednje u podružnici Ljubljanske banke Sarajevo i Invest banke Tuzla dugi niz godina.

Europski je sud utvrdio da je Republika Slovenija odgovorna za povredu prava na mirno uživanje vlasništva i prava na učinkovito pravno sredstvo štedišama koji su svoju deviznu štednju položili u podružnice Ljubljanske banke izvan slovenskog teritorija. Sud je također presudio da propusti Slovenije i Srbije da tužitelje u tom predmetu, ali i sve druge osobe u istom pravnom položaju, uključe u povrat te štednje znače sustavni problem. Stoga obje države trebaju u roku od šest mjeseci od presude omogućiti podnositeljima i svima drugim štedišama u istom položaju isplatu stare devizne štednje pod istim uvjetima kao što je omogućeno onima koji su imali staru deviznu štednju u podružnicama slovenskih banaka u Sloveniji, odnosno srpskim državljanima koji su imali štednju u poslovnicama srpskih banaka na području Srbije, stoji u obrazloženju presude.

Renomirani zagrebački odvjetnik Milivoj Žugić, koji vodi niz sporova na relaciji hrvatski štediše - stara Ljubljanska banka, veli da s velikim ohrabrenjem, nakon 20 godina, dočekuje presudu Europskog suda za ljudska prava. No, to još uvijek ne znači i automatizam naplate potraživanja hrvatskih građana kod Ljubljanske banke, odnosno Republike Slovenije kao njezina supsudijarnog izvršitelja. Pritom ističe da presude Europskog suda za ljudska prava nisu neposredno izvršive, nego sada treba provesti proceduru na razini Europske komisije, pri čemu bi Slovenija priznala svoj dug. Tajništvo Vijeća Europe treba pozvati Sloveniju da presudu i prizna te se s njom dogovoriti o postupku provedbe presude. Pritom Slovenija neće moći ignorirati takvu presudu jer je, kao članica EU, potpisnik Konvencije o osnivanju Europskog suda za ljudska prava. Provedbi presude treba prethoditi i slovensko stavljanje izvan snage 1994. godine donesene Ustavne odluke o nepriznavanju takvih dugovanja. Nakon toga od države Slovenije, kao supsidijarnog jamca, slijedi isplata hrvatskim štedišama njihovih štednih uloga, naravno, zajedno s kamatama, veli odvjetnik Žugić.