Novosti
FENOMEN ISELJAVANJA

Od 1991. godine do danas iselilo se 200 tisuća građana
Objavljeno 3. studenog, 2012.
Na “zapad” odlaze visokoobrazovani, nezaposleni i razočarani

ZAGREB – Iseljavanje ljudi „trbuhom za kruhom“ vječni je hrvatski problem. Nažalost, taj trend nastavio se i u samostalnoj Hrvatskoj, posebice u vrijeme Domovinskog rata, ali i u prvom desetljeću 21. stoljeća, kada je u potrazi za poslom i boljom budućnošću počeo odlaziti sve veći broj mladih, visokoobrazovanih ljudi.

To i ne čudi jer je Hrvatska po nezaposlenosti mladih u dobi do 24 godine, koja iznosi više od 35 posto, druga u Europi, odmah iza Španjolske.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011., Hrvatska je treću godinu zaredom zabilježila negativan migracijski saldo, što znači da je imala više odseljenih iz zemlje nego doseljenih. Prema tim podacima, od 2001. do 2008. godine brojka doseljenih iz inozemstva višestruko je premašivala broj odseljenih, no 2009. ulazimo u minus koji je godinu dana kasnije utrostručen pa je u inozemstvo odselio veći broj osoba od broja doseljenih iz inozemstva u Hrvatsku.

Odlaze iz svih hrvatskih krajeva

Prema podacima DZS-a, u prošloj godini u Hrvatsku su se iz inozemstva doselile 8.534 osobe, a 12.699 osoba odselilo se u inozemstvo. Točnije, u 2011. iz inozemstva se doselilo 55,3 posto hrvatskih državljana te 44,7 posto stranaca, a odselilo 75 posto hrvatskih državljana i 20,1 posto stranaca, dok je za 4,9 posto osoba državljanstvo nepoznato. Od ukupnog broja doseljenih u Hrvatsku 43 posto osoba doselilo se iz BiH, a najviše odseljenih osoba otišlo je u BiH (31,7 posto), Srbiju (26 posto), dok je ostatak otišao u prekomorske zemlje i Europsku uniju.

U ukupnom broju odseljenih vodi najrazvijeniji dio Hrvatske - Grad Zagreb, slijede ga Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska, te Sisačko-moslavačka i Vukovarsko-srijemska županija, a najmanje se ljudi iseljava iz Ličko-senjske, Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.

Iseljavanje je već ustaljeni fenomen kroz hrvatsku povijest. Ratovi, politički preokreti i nepovoljni prirodni uvjeti stajali su iza većih valova iseljavanja.

Od političkih do ekonomskih razloga

Ekonomske iseljenike uglavnom s južnih hrvatskih područja sredinom 20. stoljeća zamijenili su politički iseljenici, jer je nakon Drugog svjetskog rata s hrvatskih područja otišlo i nestalo oko milijun ljudi. Preživjele političke izbjeglice samo djelomično su se zadržale u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, a većina je našla stalno utočište u prekooceanskim zemljama.

Šezdesetih godina prošlog stoljeća jugoslavenske su vlasti počele izdavati putovnice, što je pak izazvalo veliki val ekonomskih izbjeglica u zemlje zapadne Europe. Nakon pada Berlinskoga zida i rata za slobodu krenuo je novi val iseljavanja, posebice Hrvata iz BiH, kojih je danas 300 tisuća manje nego 1991. godine.

Prema procjenama, danas oko 300.000 Hrvata i njihove djece živi u Njemačkoj, u Švicarskoj ih je 80.000, Švedskoj i ostalim skandinavskim državama 45.000, a u Austriji 120.000. Smatra se da u Italiji živi 60.000 Hrvata, pa čak i na Islandu živi desetak hrvatskih obitelji, dok u Sloveniji živi više od 60.000 Hrvata.

Značajan broj hrvatskih iseljenika (oko 120 tisuća Hrvata i njihovih potomaka) živi u Čileu, u Argentini oko 350 tisuća te u Australiji i Novom Zelandu otprilike 300 tisuća, a neke procjene govore kako u SAD-u danas ima gotovo tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka, čak i u četvrtom koljenu.

Prema podacima Instituta za migracije i narodnosti, od 1991. do 2005. Hrvatsku je napustilo 147.252 građana u dobi od 30 do 45 godina. Na “zapad” odlaze mladi, visokoobrazovani, nezaposleni i razočarani.

Dražen BOROŠ
RADIN: ODLAZAK MLADIH ZAHTIJEVA ŠIROKU RASPRAVU

- Podatak da svaki treći Hrvat s diplomom ne živi u Hrvatskoj zaista je alarmantan i stavlja nas u red država s najmanjim brojem visoko obrazovanih osoba - tvrdi saborski zastupnik i ekonomski psiholog Furio Radin. “Već ta činjenica stvara domino efekt pada standarda i kvalitete života u zemlji, ali pokazuje i nemoć Vlade i Sabora da se uhvate ukoštac s ovim problemom. Poticanje mladih na ostanak u Hrvatskoj omogućavanjem bolje gospodarske klime, višeg standarda i veće mogućnosti zapošljavanja zahtijeva ne samo sredstva nego i širu raspravu. Međutim, problem besperspektivnosti mladih u Hrvatskoj uopće se ne spominje i dok je tako iseljavanje će se nastaviti”, zaključuje Radin.

Kanada privlačna zbog useljeničkog programa

U posljednje je vrijeme popularno iseljavanje u Kanadu, koja ima odlične useljeničke programe i uvjete te je, za razliku od SAD-a ili Australije, ukinula vizni režim, čime je olakšano dobivanje boravišne i radne dozvole. Već dvije godine raznim programima poput Work Canada i Au pair organizira se iseljavanje mladih iz Hrvatske u dobi od 18 do 35 godina u svrhu zapošljavanja. Iako stupanj obrazovanja nije uvjet, na odlazak se odlučuju uglavnom mladi s visokom stručnom spremom. Problem s iseljenicima u prekooceanske zemlje u tome je što se većina njih, za razliku od onih koji su ostali unutar EU, nikada ne vrati.

GDJE SVE IMA HRVATA I NJIHOVIH POTOMAKA

l 300.000 u Njemačkoj

l 80.000 u Švicarskoj

l 45.000 u Švedskoj i

ostalim skandinavskim

državama

l 120.000 u Austriji

l 60.000 u Italiji

l 60.000 u Sloveniji

l 120.000 u Čileu

l 350.000 u Argentini

l 300.000 u Australiji i

Novom Zelandu

l 3.000.000 u SAD-u

Možda ste propustili...

STOŽER POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE

U samoizolaciji 21 osoba

MINISTAR TURIZMA GARI CAPPELLI KAŽE DA BUKING IPAK NIJE PAO

Turizam na oko 27 posto lanjskog

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STOŽER CIVILNE ZAŠTITE

U Osječko-baranjskoj županiji 16 novozaraženih, 10 iz Đakovštine

2

EPIDEMIOLOZI I DALJE PUNIH RUKU POSLA

Pred istekom prve
samoizolacije u Đakovu,
novi slučajevi u Baranji

3

MARKO PAVIĆ, MINISTAR REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EU-A I KANDIDAT HDZ-A

U Slavoniju i Baranju uložit ćemo dvostruko više u idućem razdoblju