Nedavna slaba posjećenost predstavljanja aplikacije jedne poznate osječke informatičke tvrtke, koja bi proizvođačima mlijeka trebala pomoći da poboljšaju i povećaju proizvodnju, dala je naslutiti, što je tada i izrečeno, da hrvatski poljoprivrednici premalo koriste nove tehnogije.

Naime, suorganizator je poslao pozive na adrese više od stotinjak proizvođača mlijeka, računajući na veliki odaziv, posebice jer je stanje u mljekarskom sektoru zabrinjavajuće, a odazvalo ih se samo desetak.

No, u razgovoru s našim sugovornicima doznajemo kako je slika današnjeg sela ipak drukčija i da, ističe Mato Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, selo sve brže i usvaja, ali i gomila nove tehnologije.

- Današnji prosječni seljak ili farmer, kako god, želi imati i ima najnovija tehnološka dostignuća, a prvenstveno se to odnosi na poljoprivrednu mehanizaciju. Mnogi kupuju onu najskuplju - traktore, kombajne i drugo, bez obzira na to je li funkcionalna ili ne. Imaju kompjutor, internet, profil na Facebooku i po najmanje dva mobitela, za čije korištenje plaćaju masne cifre. Međutim, problem je što su si nabavili svašta, ali nisu znanje - kaže Brlošić, dodajući da je tu možda i jedan od razloga slabog odaziva na skup informatičke tvrtke ili na slična predavanja.

Prosječan hrvatski poljoprivrednik ima 50 godina, srednju stručnu spremu, visoko je kreditno zadužen i egzistencijalno nesiguran.

Dragutin Dukić, predsjednik Koordinacije seljačkih udruga, također kaže da su hrvatski seljaci spremni na usvajanje novih tehnologija. “Većina seljaka danas ima nove tehnologije i barata dobro njima, imaju kompjutorizirane farme, mobitele, kompjutore, laptope. Međutim, ono što mnoge u posljednje vrijeme odvraća od uvođenja najsuvremenijih tehnologija, poput određenih aplikacija, jest obezvrijeđen rad. Naime, nove tehnologije nose i nove troškove, što je mnogima danas, kada zatvaraju farme, previše”, kaže Dukić, dodajući da i on ima profil na Facebooku, kao i većina članova seljačkih udruga.