ĐAKOVO – Hrvati sve više traže pomoć psihijatara; potvrđuje to i primjer u ožujku otvorene psihijatrijske ambulante u sklopu Doma zdravlja Đakovo, koja je vrlo brzo ispunila svoju kvotu. Do njenog otvaranja Đakovčani su pomoć psihijatra u svome gradu mogli potražiti u Domu zdravlja dolaskom psihijatra iz KBC-a Osijek.

– Dnevno imamo 20-ak pregleda, od kojih je prvih pet pregleda, a ostalo su kontrolni pregledi zbog različitih psihičkih poteškoća pacijenata među kojima se depresija potvrdila kao gorući problem - kaže psihijatar dr. Ivan Ramčić.

Pomoć psihijatra traže različite dobne skupine, a donedavni znatni javni sram zbog odlaska psihijatru i dalje prilično konzervativnoj sredini sve je manji. I na primjeru ove psihijatrijske ambulante potvrđeno je da smo nacija koja sve više boluje od depresije. Prema statistikama, od tog psihijatrijskog poremećaja boluje oko 300.000 osoba u RH i sada je po učestalosti na 4. mjestu. Poremećaj koncentracije i apetita, problemi sa spavanjem, autodestruktivne misli… - samo su neki od simptoma te bolesti.

- Prema nekim statistikama, depresija će do 2020., nakon bolesti srca i krvnih žila, biti drugi javno-zdravstveni problem u RH. Socijalni aspekt sve je češći njen okidač – ljudi se javljaju s problemom depresije zbog gubitka posla, zbog teških uvjeta rada praćenih velikim stresom, zbog straha da će izgubiti radno mjesto i dovesti u pitanje svoju i egzistenciju obitelji. Uz nesigurnu svakodnevicu, tu su i narušeni odnosi u obitelji, gubitak bliske osobe i drugi problemi koji su u Slavoniji, pa i Đakovu, često popraćeni i alkoholizmom. Dolazi do reaktivne depresije, depresije iscrpljenja, no kod te bolesti ima i genetskih predispozicija - kaže dr. Ramčić.

Dodaje da ljude često prvo pritisnu tjelesni problemi pa prvo prođu niz pretraga, a tek nakon njih shvate da je njihov zdravstveni problem psihičke naravi i tek onda potraže pomoć psihijatra.

– Prosječna dob je 40 do 60 godina, a srednja dob najčešće je izložena poteškoćama vezanima uz depresiju i poremećaj prilagodbe vezan uz promjenu situacije poput gubitka radnog mjesta, gubitka navike odlaska na posao, korištenja radnog potencijala čovjeka, korisnog trošenja njegovog vremena, njegovih društvenih kontakata tijekom radnog vremena. No ima i mlađih, a dobna granica među oboljelima od depresije sve se više spušta. Mladi su izloženi različitim pritiscima; depresivni, anksiozni simptomi znaju biti prisutni u nekih već od srednje škole, što se manifestira kroz bar dva tjedna depresivnog ponašanja tijekom cijeloga dana, poremećajima u koncentraciji, spavanju, apetitu, popuštanju u školi, izbjegavanju svakodnevnih aktivnosti koje su prije donosile zadovoljstvo, pa i do bijega od kuće - kaže dr. Ramčić o mlađoj populaciji zahvaćenoj tom bolešću.

Ističe kako su svakako rat i poraće ostavili velikog traga na psihi ovdašnjih ljudi poput PTSP-a i dr. Uz depresiju, ocjenjuje naš sugovornik, samoubojstva i njihovi pokušaji vezuju se u 10 do 15 posto slučajeva, no depresija ne mora uvijek prethoditi suicidnom činu.

– Ima različitih oblika depresije, no oboljelom od nje može se pomoći terapijom, lijekovima, ali i šira zajednica može pomoći tako da više senzibilizira, uredi društvo, osigura bolju socijalnu sliku svojim stanovnicima - poručuje dr. Ramčić.