U povodu Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama psihologinja Maja Mamula održala je predavanje "Nasilje nad ženama u Hrvatskoj: učinjeni pozitivni pomaci i predstojeći koraci". Govoreći o problemu nasilja te njegovim vrstama i oblicima, psihologinja Mamula osvrnula se i na raširenost nasilja u Hrvatskoj i svijetu te učinjene pozitivne korake kao i nužnosti za uvođenje dodatnih promjena. "Muško nasilje nad ženama strukturalni je fenomen čiji je cilj održavanje pozicije moći, međutim, od kraja 1990-ih napravljeni su brojni pozitivni pomaci poput otvaranja SOS-telefona, savjetovališta i skloništa, promjena u zakonodavstvu, edukacije žrtava i struke koja se bavi tim problemom te osvješćivanja javnosti", ističe psihologinja. Bitne pozitivne činjenice su i da nasilje nad ženama s invaliditetom i osobama treće životne dobi nisu više tabu, kao što je bila situacija prije 15-ak godina.

Može li se prema statističkim podatcima o nasilju povući paralela između stanja u Hrvatskoj i onoga u svijetu?

Podatci o nasilju u svijetu gotovo su univerzalni. Postoje države gdje se u manjem ili većem omjeru pojavljuju različiti oblici nasilja, ali, općenito gledano, nasilje u Hrvatskoj u svjetskom je prosjeku. Prema podatcima, jedna od pet žena žrtva je nekog oblika nasilja, što zvuči puno gore ako uzmemo u obzir da je u Hrvatskoj 360.000 od 1.800.000 punoljetnih žena bar jednom doživjelo nasilje.

Kako najjednostavnije i najbezbolnije okončati nasilje?

Žrtve nasilja u svakom trenutku mogu posjetiti web stranicu “Sigurno mjesto” te pronaći sve informacije koje im mogu koristiti. Preporuka prije donošenja odluka i poduzimanja većih koraka je edukacija, konzultiranje s organizacijama civilnog društva te upoznavanje s osobnim pravima. Takva procedura funkcionira u slučaju kada nasilje nije akutno, međutim, kada je riječ o fizičkom napadu i zlostavljanju prvenstveno je rješenje prijava policiji.

Recite nam nešto o mitovima i istinama o nasilju.

“Žena je kriva za nasilje svoga partnera” - riječ je o mitu jer ne vjerujem da je ijedna osoba kriva za proživljeno nasilje, to je isključivo pravo izbora napadača.

“Nasilje među bračnim partnerima njihova je privatna stvar” - još jedan mit, jer nasilje ni u kojem slučaju nije privatna stvar, već društveni problem i kršenje ljudskih prava.

“Ako žrtva napusti napadača, nasilje će prestati” - također je mit, što potvrđuje i statistika, koja govori da se u 76 posto slučajeva nasilje nastavlja.

“Zlostavljanje se događa u siromašnim obiteljima” - i u Hrvatskoj i svijetu nasilje se događa bez obzira na ekonomski status, a društvo je to koje nasilje određuje.

“Muškarci koji su nasilni ne mogu si pomoći” - svaka osoba koja prizna problem i prihvati pomoć može i sama sebi pomoći, što znači da je i ovo mit jer je nasilje izbor ponašanja.