Objavljeno 20. rujna, 2012.
Gospodarska suradnja još ne odgovara kvaliteti naših političkih i društvenih kontakata
Oleksandar Levčenko, veleposlanik Republike Ukrajine u Hrvatskoj, čest je gost Slavonije. Ne samo zato što je ukrajinska i rusinska manjina najbrojnija upravo na istoku RH nego i zbog gospodarskog povezivanja slavonskih županija i ukrajinskih regija.
Upravo bi se na regionalnom principu, ističe Levčenko, trebala postaviti okosnica gospodarske suradnje između naših država.
Koliko ste zadovoljni suradnjom Hrvatske i Ukrajine?
- Hrvatska i Ukrajina su zemlje s vrlo sličnom povijesnom sudbinom, koje su od 1991. krenule putem neovisnosti. Za sada imamo dosta dobre kontakte na međuljudskoj i međudržavnoj razini, zato u našim bilateralnim odnosima nikad i nismo imali problema. Zadaća veleposlanstva je da u razvoju naših odnosa pojačamo gospodarsku komponentu, koja još ne odgovora kvaliteti naših političkih i društvenih kontakata. Najveće rezerve za poboljšanje ekonomskih i gospodarskih kontakata leže u regionalnoj suradnji. Razina izravne trgovine proizvodima i uslugama je već uobičajena stvar, zato mi želimo da okosnica suradnje budu zajednički projekti. Dakle, ako se jedan projekt ostvaruje na području Hrvatske, a drugi u Ukrajini, to onda daje mogućnost daljnje nadogradnje gospodarskih kontakata.
Koliko je Ukrajini, također jakoj poljoprivrednoj zemlji, zanimljiva Slavonija?
- Osim Vukovarsko-srijemske županije i Zakarpatske regije, koje surađuju od 2002., imamo novouspostavljene kontakte i s ostalim županijama. Cilj nam je takvu suradnju uspostaviti sa svih pet slavonskih županija. Ukrajina je bila zemlja-partner na sajmu Viro-expo u Virovitici, gdje je ukrajinsku stranu predstavljala Hmeljnicka oblast. Brodsko-posavsku županiju posjetila je veća ukrajinska gospodarska delegacija iz Ternopiljske oblasti, a sljedeći mjesec u Požeško-slavonskoj županiji primit će goste iz Ivano-Frankivske regije. Što se tiče Osječko-baranjske, tu smo razmijenili više delegacija s Vinnickom regijom i već je došlo do razmatranja projekata, prije svega u poljoprivrednom sektoru, a interes postoji i u prerađivačkoj industriji orijentiranoj na poljoprivredu.
Koliko će ulazak Hrvatske u EU udaljiti tu suradnju ili ćemo za Ukrajinu biti atraktivniji?
- Ne smatram da će to drastično utjecati na razinu naše ekonomske suradnje, eventualne probleme možemo očekivati u turizmu zbog ukidanja bezviznog dolaska ukrajinskih građana, kojeg, čini se, neće biti iduće godine. No, ukrajinska Vlada radi i na uspostavi olakšanog viznog režima sa službenim Bruxellesom. Što se tiče ekonomije, Ukrajina ima značajnu trgovinsku razmjenu s EU i tu su nam standardi poznati.
Kako ste zadovoljni položajem ukrajinske manjine u Hrvatskoj?
- Ukrajinska i rusinska manjina u RH uživaju podršku države kao i ostale manjine, razina prava je dosta visoka i odgovara europskim kriterijima. U tom smislu nisam čuo ni od jednog pripadnika naše manjine da nešto nije u redu. Čak bih rekao da realizacija prava dosta ovisi o njihovoj inicijativi i mogućnostima. Ako usporedimo položaj ukrajinske i rusinske manjine u Hrvatskoj sa zemljama u regiji, rekao bih da uživaju dosta dobar tretman i da smo zadovoljni. Bitno je da se ta razina zadrži. Iako se često samo deklarativno govori da su manjine bogatstvo svake zemlje, mislim da svaka manjina nešto daje i pridonosi te da se Hrvatska može ponositi svim manjinama koje su je podržale u teškim trenucima, kao što su to učinili Ukrajinci i Rusini. Nadamo se potpori Hrvatske u gradnji Ukrajinskog doma u Vukovaru. To je zanimljiv i bitan projekt.
Daniel RADMAN
NAKON EURA ŽELIMO OLIMPIJADU
Ukrajina je bila domaćin Europskog prvenstva u nogometu. Koliko je to značilo za zemlju?
- To je prije svega velika čast. Naravno da je Euro bio bitan za promociju Ukrajine, ali najvažnije je da nije bio preskup za građane. Problem bi bio da nakon Eura osjetimo posljedice, da nedostaje novca za školstvo i znanost, a to se nije dogodilo. U Euro je uloženo 5,5 milijardi dolara i cilj je bio završiti makar s pozitivnom nulom. No, pokazatelji govore da će zarada iznositi gotovo milijardu dolara. Važno je da nam je ostala i infrastruktura - zračne luke, hoteli, stadioni. Ukrajina je pripremila pravi praznik nogometa kao odgovor skepticima. S obzirom na pozitivan ishod, sada želimo domaćinstvo Zimskih olimpijskih igara 2020. - to nam je novi izazov.
Suradnja tek na početku
U slavonskim županijama, kao i u regijama zapadne i središnje Ukrajine, orijentacija je na poljoprivredi i zato je moguća nadogradnja. Potencijali su prepoznati. Nećemo se zavaravati, u doba krize teško je izdvojiti novac za veće projekte, no mi smo tek na početku puta. Treba gledati pozitivno, jer ako ne gledamo tako, onda ne moramo ni krenuti. Kad cijela Europa iziđe iz krize, poboljšat će se i naša suradnja, ali to ne znači da trebamo čekati. Hrvatske županije pokazale su velik interes za suradnju s Ukrajinom i očekuje se da ćemo imati mnogo bolje rezultate, nadam se već od iduće godine.