Kultura
OTKRIĆE KOD LJUBNJA

Pronađen grobni kompleks star čak tri tisuće godina!
Objavljeno 20. rujna, 2012.
Riječ je dosad nepoznatom prapovijesnom ritualnom krajoliku

Bogata Spačvanska šuma ljubomorno je krila svoje tajne, sve do prije nekoliko godina kada su areheolozi Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje, uz pomoć dr. Sandy Budden-Hoskins, sa Sveučilišta u Southamptonu, u Velikoj Britaniji, i mjesnog vodiča Ivana Ćosića-Bukvinog krenuli u njihovo razotkrivanje.

Prizor brojnih humaka otkrivenih na Purić-Ljubnju ostavio ih je bez daha i označio početak projekta pod nazivom ZSAP (Županja Southampton Archaeological Project). U samo nekoliko sezona istraživanja potvrđeno je da je riječ o dosad neviđenom grobnom kompleksu na ovim prostorima.

- Nalazište Purić-Ljubanj predstavlja kompleks od 117 grobnih humaka - tumula, a prema dosadašnjim podacima nastao je u kasno brončano i rano željezno doba. Star je, dakle, približno 3.000 godina, pojašnjava voditeljica Projekta mr. sc. Andreja Malovoz.

Uz nalazište Purić-Ljubanj u sezoni istraživanja 2012. poduzeto je još jedno rekognosciranje terena koje je obuhvatilo dodatni dio spačvanskog bazena u općini Vrbanja. Pronađen je čitav ritualni krajolik koji se za sada sastoji od 14 netaknutih grobnih kompleksa pod humcima s ukupno više od 800 tumula.

- Humci na nalazištu Purić-Ljubanj predstavljaju mjesta održavanja pogrebnih rituala koji su uključivali i polaganje zavjetnih darova koje su stanovnici ovih prostora u brončano i rano željezno doba donosili u sjećanje svojim mrtvima. Sastojali su se od fino izrađene naseobinske keramike, brončanih predmeta i obredno položenih kremiranih ulomaka ljudskih kostiju za koje je analiza pokazala da su pripadale kako muškarcima i ženama, tako i djeci, odnosno pojedinim obiteljskim zajednicama, otkriva Malovoz.

Zanimljivim smatra služenje bojom u ritualne svrhe koje je primjetno u pravljenju čvrstih bijelih pokrova od kalcitnih nakupina nad grobnim prilozima, a završni čin ceremonije sastojao se od pokrivanja grobnih priloga žutom glinom na kojoj su se potom palile vatre.

Površina humka time je oksidirala i postala jarko crvene boje, da bi se dodatno prekrila pročišćenom žutom glinom pomiješanom sa žutim okerom. Ovakvi humci dominirali su ravnicom, te su morali izgledati jako upečatljivo u krajoliku koji u to vrijeme nije bio prekriven šumom.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
SLIJEDEĆI IZAZOV - OTKRIVANJE NASELJA

Ovo je nalazište, smatraju arheolozi, od velike važnosti za razjašnjenje mnogih pitanja vezanih uz vrijeme prijelaza iz brončanog u željezno doba, kao i uloge ovog dijela Hrvatske kao raskrsnice tadašnjih putova između Istoka i Zapada. Sljedeći izazov za arheološku ekipu ZSAP-a, uz otkrivanje dosad neevidentiranih groblja pod humcima, bit će i otkrivanje pripadajućih im naselja. “Ovime ćemo nastojati dobiti odgovore na mnoga neriješena pitanja i dobiti zaokruženu sliku o zajednici ljudi čiji tragovi u krajoliku govore o jedinstvenom identitetu u prapovijesti”, poručuju voditeljice projekta dr. Sandy Budden-Hoskins i mr.sc. Andreja Malovoz.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OSJEČKI HNK PRIPREMA PRAVU GLAZBENU POSLASTICU

Sutra "Simfo-rock koncert 2"

2

NA MALOM BRIJUNU

Ljetna škola kazališta Ulysses

3

OBLJETNIČKI, 20. FESTIVAL PRVIH

Vrijeme rizika – nesigurnost kao konstanta