OSIJEK - Zbog nezapamćene suše globalnih razmjera, gotovo prepolovljenog uroda svih poljoprivrednih kultura, osim pšenice, cijene hrane rastu iz dana u dan. Od osnovnih namirnica većina je građana prvo primijetila da je došlo do naglog skoka cijena mesa. Kako doznajemo od pojedinih otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, cijene su koliko-toliko mirovale sve dok nije krenuo otkup osnovnih sirovina za stočnu hranu - kukuruza i soje.

Pšenice je, naime, ove godine bilo dovoljno i za domaće potrebe i za izvoz, cijena joj se trenutno vrti oko 1,60 kuna za kilogram, a brašna na veliko oko 2,60 kn/kg te se, prema nekim prognostičarima, ne očekuje povećanje cijena kruha bar još mjesec dana. Oni pekari koji ne poskupe kruh tada će sigurno to učiniti, kako kažu mnogi od njih, 1. siječnja 2013. kada Vlada uvede PDV na kruh i mlijeko i to u iznosu od najmanje 5 posto.

Kad je riječ o mlijeku, njegova će se otkupna cijena povećati, a sukladno tome i cijena za građane, kaže Branko Bobetić, udruženja Croatiastočara koje okuplja prerađivače mesa i mlijeka. Naime, krajem rujna istječe rok Promemorije o otkupnoj cijeni mlijeka koja se određuje na temelju prosjeka otkupnih cijena mlijeka u zemljama članicama EU dostupnih u prethodna tri mjeseca, preračunato u kune, prema srednjem tečaju HNB-a. Inače Croatiastočar svaki mjesec prati kretanje cijena u Hrvatskoj i EU. “U kolovozu ove godine indeks hrane je u Hrvatskoj 126 što je u odnosu na 2005. godinu, koja se i kod nas i u Europskoj uniji uzima kao referentna godina, kada je indeks iznosio 100. To pojednostavljeno znači da je 26 posto skuplja hrana nego prije sedam godina. U EU je taj indeks ispod 22 posto. Ako uzmemo u obzir podatke od kolovoza ove godine, hrana je u odnosu prema istom lanjskom mjesecu skuplja 5 posto, a u EU je skuplja 3 posto. Najveći rast cijena bilježi voće, u Hrvatskoj je indeks 143, a u EU 119, što se objašnjava dijelom i jer se najviše uvozi, ali i jer je došlo do povećanja PDV-a s 23 na 25 posto. Inače je indeks rasta cijena hrane u Hrvatskoj znatno veći nego u EU, kaže Bobetić, te dodaje da je jedino cijena mesa u EU brže rasla nego u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je indeks rasta cijena mesa u kolovozu 113, a u EU 120,63. Bobetić to obrazlaže dvogodišnjom deflacijom cijena mesa u Hrvatskoj dok to u EU nije slučaj jer cijena mesa raste svake godine.

Bobetić napominje kako se vjeruje da će cijena mesa i dalje rasti ali ne drastično, odnosno dvoznamenkastom brojkom zbog pada kupovne moći građana.

Predsjednica osječkog Centra za informiranje i zaštitu potrošača Tanja Popović-Filipović kaže kako se potrošači sve češće žale na poskupljenje hrane. “Čini se da je najskuplje najesti se. Danas možeš kupiti majicu po 20 kuna, a za taj novac ne možeš se ničega najesti, odnosno jesti u količinama i onu hranu koja je prirodna da se čovjek pošteno najede. Troškovi života katastrofalno su neproporcionalni s mjesečnim primanjima sugrađana i potrošači to dobro znaju. Dok platimo režije, čija je cijena sve veća, ne ostane nam za hranu i to je više nego žalosno”, kaže Popović-Filipović. CZEIP je, kaže, već reagirao i na poskupljenja električne energije, isto će učiniti i s grijanjem pa i s hranom, no kako ne postoji nikakva uredba koja određuje da, primjerice, hrana ne smije poskupjeti, njima su kao i potrošačima - vezane ruke. Plodnog tla za bilo kakve inicijative nema, a potrošači, umjesto da prigovaraju zbog oštećenja svojih prava kao kupaca spram prodavača, sve se češće žale kako hranu gotovo da i ne mogu kupiti. Ako i kupuju, dodaje Popović-Filipović, čine to u količinama nedostojnima čovjeka i dostojanstva.