ZAGREB - Građani općenito misle da je korupcija u hrvatskom zdravstvu mnogo veća nego što pokazuje njihovo vlastito iskustvo. Svaki drugi građanin vjeruje da "često ili vrlo često" mora liječnicima i medicinskim sestrama u javnim zdravstvenim ustanovama dati mito. No, samo 11 posto tih građana je tijekom proteklih 12 mjeseci dalo mito, pokazalo je istraživanje koje je za 2011. na približno 3.000 ispitanika u Hrvatskoj, proveo Ekonomski institut u suradnji s Uredom za droge i kriminal pri UN-u.

- Njihovo mito primilo je oko 8 posto liječnika i oko 6 posto medicinskih sestara, što pokazuje da je percepcija o raširenosti korupcije mnogo veća od stvarnosti, rekla je Jelena Budak iz Ekonomskog instituta na jučerašnjem okruglom stolu "Korupcija, privatno plaćanje i dopunska osiguranja", koji je organizirao časopis Banka.

U sklopu desetine građana koji su imali iskustvo korupcije, njih 56 posto dalo je mito liječnicima, a 38 posto medicinskim sestrama. U dvije trećine slučajeva sami građani su ponudili mito, dok su ga liječnici i medicinske sestre tražili mnogo rjeđe. Pacijenti daju liječnicima više nego medicinskim sestrama, potvrdilo je istraživanje. Novac i vrijedni predmeti čine 48 posto mita liječnicima, a 21 posto sestrama koje uglavnom dobivaju hranu - bombonijere, kavu, ili slatkiše. Prosječni iznos mita u Hrvatskoj iznosi 2.050 kuna, pri čemu je u 28 posto slučajeva riječ o iznosu manjem od tisuću kuna. Najzastupljeniji su darovi u vrijednosti od 3.000 do 5.000 kuna, a vrlo je mali dio njih iznad 10 tisuća kuna, prema tom istraživanju. Davanje mita najraširenije je u Dalmaciji i Zagrebu, a najmanje ga daju građani najzapadnijeg dijela Hrvatske, Istre i Primorsko-goranske županije, rekla je Jelena Budak.

- U hrvatskoj javnosti sazreli su uvjeti da građani prestanu nagrađivati doktore, to više što je većina njih uglavnom zadovoljan uslugama naših liječnika i medicinskih sestara, naglasila je Budak.B.Podgornik