Objavljeno 14. rujna, 2012.
Čak 35 posto građana Slavonije izričito je protiv pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
ZAGREB - Nakon građana sjeverne Hrvatske, Slavonci su među najvećim euroskepticima u zemlji. To je pokazalo istraživanje javnog mišljenja o stavovima hrvatskih građana o ulasku u Europsku uniju koje je za Delegaciju EU u Zagrebu provela agencija Ipsos Puls, zadnjih dana srpnja i početkom kolovoza ove godine.
Najmanja potpora ulasku Hrvatske u EU je u područjima sjeverozapadne Hrvatske, gdje ulazak podržava 51 posto građana, dok je protiv 40 posto građana. Odmah iza te regije je Slavonija, gdje je današnja potpora europskom putu Hrvatske 59 posto, dok je izričito protiv pristupanja Hrvatskoj EU čak 35 posto građana.
Zabrinuti za budućnost
Budući da je riječ o prvom većem takvom ispitivanju nakon referenduma u siječnju, šef Delegacije EU-a Paul Vandoren izrazio je zadovoljstvo što u konačnici hrvatski građani nisu bitnije promijenili svoj stav prema Uniji, unatoč krizi koja potresa eurozonu. Naime, sadašnja potpora hrvatskom ulasku je na 61 posto, dok je protivnika 34 posto. Podsjetimo, u siječnju se 66 posto hrvatskih građana izjasnilo za ulazak Hrvatske u EU, dok je 33 posto glasovalo protiv. “Sve to ohrabruje ne samo nas, nego i ostale članice pred kojima je ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora za koju se nadam da će se završiti do 1. srpnja sljedeće godine”, kazao je Vandoren.
Predstavljajući rezultate istraživanja, dr. Dragan Bagić istaknuo je kako se iz njih može zaključiti da je opći odnos hrvatskih građana prema EU pozitivniji nego proteklih godina, ali je u isto vrijeme porastao broj onih koji su zabrinuti za budućnost Unije i eurozone zbog svih problema s kojima je EU trenutačno suočena. “Kada bi danas bio referendum rezultat bi bio gotovo identičan onom siječanjskom, a posebno je važan podatak da je samo tri posto građana promijenilo svoj stav o EU, bez obzira na to je li riječ o pozitivnom ili negativnom mišljenju”, kazao je Bagić.
Nedostaje suradnja
Za komentar rezultata istraživanja upitali smo dr. Antuna Šundalića, sociologa s Ekonomskog fakulteta u Osijeku: “Svojevrsni skepticizam Slavonaca prema Europi davno je ispričana priča. Jer, povijesno i sudbinski gledano vezani smo za rad na zemlji i živimo od onoga što stvorimo u znoju lica svoga. Znači nije nam, s druge strane, tzv. menadžment, prirodno određen”, kaže on i dodaje kako postoji i druga vrste skepse, koja je sada već prešla u rezignaciju. “Ona proizlazi iz svojevrsne nebrige centralne vlasti i netaktičnih političara koji Slavonce nazivaju lijenima i nesposobnima. I lokalni političari pak više borbe pokazuju za stranku nego na bazu. Tu je i nabujala gospodarska kriza koja se iz Europe prelila i kod nas. Kada se sve to zbroji ispada da najdeblji kraj izvlače upravo Slavonci. Uz takav 'zamor materijala' teško je naći stvarni argument za kojim bi se očekivalo kako će sutrašnjica u Europi biti bolja od ove naše demokracije,” smatra dr. Šundalić.
- Euroskepticizam? Normalno je da se ljudi boje, ili su pak oprezni oko onoga što im je nepoznato. Mi se u RRA-u trudimo predstaviti Europsku uniju i mogućnosti koje ona pruža. Ali bilo bi daleko lakše kada bi Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo regionalnog razvoja bili agilniji i konkretniji u priči što ćemo dobiti kada uđemo u EU. Ovo što naš narod čuje dobrim su dijelom nagađanja, pa ako lutaju naši ministri, što onda očekivati od običnih građana? Rješenje je mnogo bolja suradnja nacionalnih tijela s nama na lokalnoj razini, kako bismo mi u svom djelokrugu mogli što konkretnije objašnjavati. Ali, nažalost, imamo primjer da i oko mnogo važnijih pitanja nismo kontaktirani i konzultirani, komentira rezultate istraživanja Stjepan Ribić, direktor Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.
Dražen BOROŠ/Dario KUŠTRO
Trećina građana strahuje od pada standarda
Najveću potporu EU ima kod srednjoškolaca (čak 75 posto), a najmanju kod mladih koji su završili fakultet (57 posto), a prema Begićevom mišljenju najkritičniji su rezultati onog dijela istraživanja koje se odnosi na očekivanja građana od Europske unije. “Porastao je broj onih (40 posto) koji smatraju da će od hrvatskog ulaska biti više koristi nego štete, dok je broj onih koji misle suprotno trenutačno 31 posto, a znakovito je da čak 74 posto građana najveću korist od članstva vidi u mogućnosti zapošljavanja u nekoj od zemalja EU-a,” kaže Bagić. Iako je od referenduma prošlo više od pola godine još uvijek 40 posto ispitanih smatra kako nisu dovoljno informirani o Uniji i posljedicama članstva, a trećina građana i dalje strahuje da će ulaskom u EU doći do pada standarda.
44%
građana Hrvatske ima pozitivan stav o EU
28%
građana ima negativan stav o EU
61%
bi glasalo za ulazak u EU da je danas referendum
34%
glasalo bi protiv ulaska u EU da je danas referendum
40%
građana smatra kako će od ulaska imati više koristi nego štete
NADA U ZAPOŠLJAVANJE
Najveću prednost od ulaska Hrvatske u EU građani vide u mogućnosti zapošljavanja u drugim zemljama te dolasku stranih ulagača, a posebno je zanimljivo da čak 46 posto ispitanika smatra kako će se uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju poboljšati ulaskom Hrvatske u EU, dok 27 posto smatra da će se pogoršati.
MISLE DA IH SE FONDOVI NE TIČU
Relativno velik broj građana, oko 40 posto, smatra sebe nedovoljno informiranima o EU, ali istovremeno tri četvrtine nije niti pokušalo samostalno naći informacije. Ujedno, velik dio ljudi, gotovo dvije trećine, smatra da ne mogu imati nikakvu korist od europskih fondova. “Među ljudima postoji osjećaj da ih se europski fondovi ne tiču, ni direktno, ni posredno, da je to nešto od čega 'obični' ljudi teško mogu profitirati”, zaključio je Bagić.
Stjepan Ribić
Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje
Bilo bi lakše kada bi ministarstva bila konkretnija u priči što ćemo dobiti ulaskom u EU