Objavljeno 11. rujna, 2012.
Prihodi petstotinjak tvrki čine gotovo trećinu ukupnih prihoda županijskog gospodarstva
OSIJEK - Iako je gotovo uvriježeno mišljenje u dobrom dijelu hrvatske javnosti kako osnovni potencijali Slavonije, pa time i njezine najveće županije - Osječko-baranjske, isključivo leže u poljoprivrednoj proizvodnji, neupitno je kako u nas postoji i duga tradicija industrijske proizvodnje sa značajnim potencijalima. I još k tome, u ukupnoj županijskoj gospodarskoj strukturi prevladavajući je udio prerađivačke industrije, što u hrvatskim okvirima doista može predstavljati iznenađenje.
- Naime, deindustrijalizacija koja je zahvatila Hrvatsku i rezultirala golemim makroekonomskim ograničenjima (unutarnji i vanjski dugovi, nezaposlenost, insolventnost), nije u takvoj mjeri pogodila Osječko-baranjsku županiju, što otvara izglede gospodarstvu, ali nameće i obveze, poglavito one organizacijske i tehnološke naravi, stoji, primjerice, u jednom od poglavlja Razvojne strategije 2011.-2013. za ovu županiju.
Za razliku od dobrog dijela drugih hrvatskih županija koje su ograničene na jednu ili dvije gospodarske djelatnosti, Osječko-baranjska ima gotovo idealnu strukturu gospodarstva. Prerađivačka industrija, poljoprivreda, trgovina i građevina, županijske su djelatnosti poredane po snazi, ali mogućnost je to da u vremenima gospodarske recesije, uvijek jedna od tih grana ubaci “u višu brzinu i povuče više”.
- Sve to dovoljno govori kako ovo područje stoga nije ni područje usluga i uslužne djelatnosti, kakvim ga neki uporno žele prikazati, kaže Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek. U situaciji kada se bilježi novi pad domaćeg BDP-a i industrijske proizvodnje, željeli smo provjeriti ima li Osječka županija industrijske snage.
- Naravno da ima, kaže Kovačević, te konkretizira. U najzastupljenijoj industrijskoj djelatnosti - onoj prerađivačkoj, u županijskom registru petstotinjak je tvrki. Njihovi prihodi približavaju se trećini ukupnih prihoda županijskog gospodarstva, no još je važnije kako u svakoj grani, a ovdje govorimo o mlinsko-pekarskoj industriji (Žito, Kruna), proizvodnji šećera (Tvornica šećera Osijek), klaoničkoj industriji (Ravlić), proizvodnji vina (Belje) i piva (Osječka pivovara), mlijeka (Meggle), preradi voća i povrća (Ricardo), te konditorskoj industriji (Kandit), imamo ozbiljne predstavnike koji su jaka imena na domaćoj sceni i respektabilni izvoznici. “Poslije prehrambene, prema ostvarenim rezultatima slijedi grana papirne industrije u kojoj je 10-ak tvrki, tu su također dobri rezultati poslovanja 20-ak tvrtki u segmentu proizvodnje građevinskog materijala. Paralelno ih slijede kemijska industrija i proizvodnja strojeva i uređaja”, nabraja Kovačević.
To su dakle ključni segmenti industrijske proizvodnje u Osječko-baranjskoj županiji. Oni postoje i funkcioniraju i u ovakvim kriznim uvjetima. Ali još je vrednije to što je, po oporavku tržišta, ova industrija u vrlo kratkom roku spremna pokrenuti novu proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta. Jasno je da Slavonija u svom industrijskom buđenju može računati i na predispozicije kojima također raspolaže - iskusna radna snaga i prometna pozicija. Ovo posljednje je još i poboljšano dolaskom autoceste do Osijeka, a bit će unaprijeđeno završetkom gradnje koridora 5 C, makar samo i na sjevernu stranu prema Budimpešti. Ne treba pri tome isključiti ni postojeće željezničke i riječne linije, te svakako se nadati konačnom osnaženju zračnog prometa.
Dario KUŠTRO
ČETVRTINA PRIHODA, TREĆINA ZAPOSLENIKA
U 2011. godini 538 poduzeća iz sektora prerađivačke industrije ostvarila su 4,9 milijarde kuna prihoda, što je 26 posto u odnosu na cjelokupno gospodarstvo Osječko-baranjske županije u toj godini. U prerađivačkoj industriji zaposleno je gotovo 15.000 radnika. To je jedna trećina svih zaposlenih u gospodarstvu ove županije.
Znatan rast prihoda
Unutar prerađivačke industrije, većina djelatnosti u 2011., u odnosu na godinu prije, bilježi rast prihoda: proizvodnja strojeva i uređaja udvostručila je proizvodnju, proizvodnja prehrambenih proizvoda povećala se za 12 posto, proizvodnja papira i proizvoda od papira za čak 21 posto. Kemijska industrija za sedam, proizvodnja namještaja za 16, a prerada drva i proizvoda od drva za 11 posto. Na posljetku rast prihoda bilježi i proizvodnja metalnih proizvoda za 16, te proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda za četiri posto, doznajemo u osječkoj gospodarskoj komori.
23
milijarde kuna prihoda ostvarilo je gospodarstvo osječke županije u 2011. godini
25,8%
od toga čini prerađivačka industrija
25%
svaka zasebno, od toga čine djelatnosti poljoprivrede i trgovine
12%
je udio djelatnosti građevinarstva
PRIMJERI DOBRE PRAKSE
Od garaže do tvornice za šest godina
U nepunih šest godina Miroslav Mršo uspio je od početne proizvodnje namještaja u vlastitoj garaži doći do moderne tvornice na prostoru gospodarske zone u Dardi. “Kapacitet proizvodnje bit će 60 do 70 šlepera namještaja iz masive. Kao i do sada, orijentirat ćemo se ponajprije na tržište Njemačke, Švedske, Engleske i SAD-a”, kaže Mršo, najavljući kako će svečano otvorenje tvornice koja je sada u testnoj proizvodnji biti za nepunih mjesec dana.
Na krizu odgovorili pokretanjem vlastite proizvodnje
Suočeni s činjenicom kako je već četvrtu godinu zaredom automobilsko tržište u Hrvatskoj u padu, pa posljedično tome i postprodajna usluga, u Automobilima Škojo pokrenuli su vlastitu proizvodnju. “Specijalizirali smo se za proizvodnju turističkih minibusova, a odnedavno radimo i posebnu nadogradnju za teretna vozila. Najnovije u ponudi je dostavna verzija Suzuki Splasha koji je oslobođen plaćanja PDV-a i prilagođen za potrebe gradske brze dostave. Zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima potkrepljujemo i činjenicom kako je na ovim poslovima zaposleno 15-ak ljudi”, rekao je direktor tvrtke Ivica Škojo.(M.V.)
Biti kvalitetan i konkurentan
Biti jedini proizvođač proizvoda koji ima tržišnu perspektivu, koji je kvalitetan kao i uvozni, pa još k tome i cijenom posve konkurentan. Odlike su ovo tvrtke Credo u čiji je belomanastirski pogon njezin vlasnik Antun Stakor investirao tri milijuna kuna u objekt i liniju za proizvodnju bag in box ambalaže, odnosno vrećice smještene u kartonsku kutiju. A u njih se mogu puniti sokovi (koje također sami proizvode), vino, voda, ulje, a na posljetku i mlijeko. “Idući mjesec planiram promociju naše verzija mljekomata na principu bag in box, koja ima niz logističkih prednosti pred mljekomatima sada postavljenim u Osijeku”, ponosno najavljuje Stakor.