Struja i plin hrvatskim su građanima 1. svibnja ove godine poskupjeli za dvadesetak posto, i protiv takve odluke Vlade potrošači nisu mogli.

Ni jedno upozorenje potrošačkih udruga o previsokom, čak i nezakonitom, poskupljenju, nije urodilo plodom. Što su, međutim, kad iz ove kože ne mogu, u svojim kućanstvima učinili potrošači - jesu li u većoj mjeri, kad je električna energija u pitanju, u ova četiri mjeseca počeli koristiti dvostruko jeftiniju nižu tarifu od 22 do 8 sati? Sudeći prema odgovoru iz HEP-a, nisu.

Od poskupljenja struje do danas potrošnja električne energije tijekom niže tarife, u kojoj je cijena kilovatsata 0,56 kuna spram 1,14 kuna u višoj tarifi, odgovaraju našem listu iz HEP-a, nije se jako povećala, odnosno bilježi se neznatan rast. Potvrđuje to i primjer najvećeg HEP-ovog distribucijskog područja, Zagreba, u kojem je potrošnja u nižoj tarifi porasla za manje od tri posto.

Niža tarifa ljeti traje od 22 do 8 sati, zimi pak od 21 do 9, i makar se hladnjak ili zamrzivač ne mogu koristiti samo tijekom niže tarife, uključiti se tada mogu perilica rublja ili posuđa. Troši li prosječno kućanstvo 3.000 kWh električne energije godišnje, i to 90 posto u višoj, a samo deset posto u nižoj tarifi, mjesečni će mu račun iznositi oko 270 kuna. Prebaci li još dvadeset posto potrošnje u nižu tarifu, međutim, mjesečno će uštedjeti oko trideset kuna. Potrošačima, od kojih se često može čuti da im je svaka lipa važna, očito, ušteda od 30 kuna mjesečno nije dovoljna motivacija. Štoviše, makar je električna energija u višoj tarifi kućanstvima u posljednjih deset godina poskupjela za 111 posto, potrošnju u nižoj tarifi nismo povećavali. Jedan kilovatsat u nižoj tarifi sada stoji više (0,56 kuna) nego što je prije deset godina bio u višoj (0,54 kuna), no svejedno nižu tarifu ne koristimo ništa više nego prije.

No i ova medalja, dakako, ima svoju drugu stranu. "Istina, mi smo prilagodljiv narod, rogoborimo protiv svega, a poduzimamo malo, no nije ni HEP posve nedužan. Zašto niža tarifa ljeti počinje tek u 22 sata i zašto općenito, i ljeti i zimi, traje deset sati u odnosu prema 14 sati više tarife? Zamislite, u konačnici, stambenu zgradu u kojoj svi pale perilice rublja i posuđa u 22 sata?!" ističe Ivica Kovačević, savjetnik Društva "Potrošač" za potrošnju električne energije. Kako podsjeća, HEP je davno potrošačima uskratio nekoliko sati jeftinije tarife, a htio bi rasteretiti svoj sustav.

Istina, nekad je, kad su dvotarifna brojila u pitanju, viša, skuplja tarifa za ljetnog računanja vremena trajala samo od 18 sati do 22 sata, znači, samo četiri sata ukupno, kad je i HEP-ov sustav najopterećeniji. Tada je, početkom desetljeća, srednja tarifa, po cijeni od 0,21 kune za kWh, trajala pak od 8 do 18 sati, i ponovno od 22 do 8 ujutro. Tko je imao trotarifno brojilo, računao je na višu i srednju, kao i nižu tarifu, tijekom koje je kilovatsat bio samo 0,15 kuna, a plaćao se od 22 do 8 sati, tijekom kojih kilovatsat sada plaćamo 0,56 kuna.