Objavljeno 7. rujna, 2012.
Nakon povlačenja Turaka, 1688. u Đakovu je bilo samo 13 naseljenih kuća
ĐAKOVO - Nakon popularne serije “1001 noć”, i niza manje zapaženih, uz domaće male ekrane ponovno je gledatelje “prikovala” nova turska serija o životu velikog osvajača Sulejmana Veličanstvenog, koji je trag ostavio i na našim prostorima. Oko ove serije, za koju kažu da je najskuplji projekt u povijesti turske televizijske produkcije, podigla se velika prašina. Dok u toj zemlji negoduju što je centralna figura predstavljena kao ženskar i nemoralna osoba, drugi je promatraju kroz prizmu “laganica” ljubavne priče, koja, uz spletke i intrige, “krasi” svaku sapunicu. Brojne je gledatelje privukla i zanimljiva kostimografija, koja se, kažu upućeni, ne poklapa sa stvarnošću toga vremena. U seriji je tako Sulejman prikazan u hlačama, koje su kod njih zabilježene tek od 1800. pa nadalje. Odjeća, koja mami uzdahe ženskog dijela gledateljstva, zapravo nije iz tog vremena, nego je riječ o francuskoj modi 19. vijeka. Žene su u ono vrijeme na turskom dvoru nosile dimije. Zanimljivo je i kako je sultanija Hurem, oko koje se plete cijela ljubavna priča, imala samo 14 godina kada je dovedena na dvor, što se u seriji ne vidi.
Od 1536. pa sve do 1687. Đakovo, koje su nazvali Jakova, bilo je pod vlašću Turaka. Doselio se velik broj Muslimana pa je Đakovo 1680. godine imalo oko 5.000 stanovnika. U gradu iz predturskog doba Turci su uglavnom rušili postojeće objekte i izgrađivali nove. Izgradili su i džamiju na mjestu gdje je sada đakovačka župna crkva Svih Svetih.
Đakovački profesor i književnik Mirko Ćurić smatra kako se sapunica o Sulejmanu Veličanstvenom svela na orijentalni prikaz ljubavne priče, a manje na povijesne činjenice.
- Vladavina Sulejmana Veličanstvenog otprilike se poklapa s osvajanjem Slavonije. Zapravo, u povijesti Hrvatske, osobito naših krajeva, on bi trebao imati negativno mjesto. Svi znamo da je nakon Mohačke bitke, gdje su poginuli i velikaši iz naših krajeva, došlo do polaganog zauzimanja Slavonije, koja je do kraja 17. stoljeća bila pod Turcima. Mi danas zapravo i ne znamo previše o Đakovu iz srednjeg vijeka, znamo tek da je bila tvrđava kojoj je sačuvan zid, sve ostalo je porušeno. Gotovo da nemamo ostataka srednjovjekovnog Đakova. Dođete li u Austriju, Njemačku, pronaći ćete srednjovjekovne gradove, kod nas je turska najezda pod Sulejmanom Veličanstvenim to sve uništila - kaže Ćurić.
- Priče o tome kakav je on bio vladar u turskom carstvu za nas su sporedne. Slavonija je bila turska pokrajina, Đakovo je postalo Jakova, ovdje je bilo nekoliko džamija. Oni su imali svoj način života, razvoj, no to nije bilo hrvatsko Đakovo. Kao i svaki osvajač, za svoj narod je bio veliki, no za sve one koje je porobio negativna povijesna osoba. Prošlo je puno godina, danas nepristrano možemo pogledati tu seriju, ali ne možemo doživjeti tog junaka onako kako ga doživljavaju u njegovoj domovini - kaže prof. Mirko Ćurić.
Nakon poraza u Slavoniji Turci se povlače i iz Đakova, ostavivši grad pust i spaljen. Podaci iz 1688. pokazuju da je tada u Đakovu bilo samo 13 naseljenih kuća.
Maja MUŠKIĆ
Most na Dravi za pet dana
“Završetkom rata s Perzijom 1525. novi je sultan Sulejman Veličanstveni naložio da se počne skupljati vojska i ratna oprema za vojni pohod u Panoniju. Pripreme su bile okončane u proljeće 1526., kada je sultan napustio Istanbul i krenuo protiv Ugarske. Početkom kolovoza zauzet je i Ilok, a slična sudbina čekala je i Osijek, nakon što je Sulejman zauzeo Vukovar i Borovo. Kad je došao pred Osijek, naložio je da se počne gradnja pontonskog mosta preko Drave, koju je za samo pet dana premostio. Turska je vojska krenula preko mosta i kroz Baranju nadirala u pravcu Mohača. Napuštajući Osijek, turska vojska ga je spalila”, piše povjesničar Pavao Živković u knjizi “Turska osvajanja Slavonije, Srijema i Baranje”.
U kasabi Osijek - udovica glava obitelji
“Na kadiluk Gorjan naslanjao se kadiluk Osijek s većim brojem nahija, od kojih su neke bile locirane i u Srijemu, a više njih u Slavoniji i Baranji. Prva je, u popisu, upisana nahija Osijek s kasabom podijeljena u šest mahala, u kojima je bilo 318 muslimanskih domova. Zanimljiva je činjenica da je u toj kasabi upisan velik broj udovica kao glava obitelji”, piše Pavao Živković.