Objavljeno 8. rujna, 2012.
Zgradu je dva posljednja školska sata moralo napustiti oko 600 učenika te svi zaposleni
JOŠ VIJESTI
KOMUNALNA TVRTKA PRED PONOROM
NAŠICE POZNATE I PO ETNOVJENČANICAMA
SOLARNI PANELI OSVAJAJU KROVOVE
ĐAKOVO - Dok su se školarci prije junačili bježanjem s nastave, s pokojeg sata ili cijeli dan, kako bi izbjegli provjeru znanja, skupljajući tako neopravdane sate, posljednjih godina sve više učenika pozornost na sebe skreće, ali i izbjegava školske obveze mnogo radikalnijim, opasnijim metodama - lažnim dojavama o bombi u školi! Najsvježiji primjer dogodio se prekjučer u Obrtničkoj školi Antuna Horvata u Đakovu koja još pamti prvi slučaj lažne dojave o eksplozivnoj napravi iz travnja 2009. I tada i prekjučer dojava je bila lažna, no prema zakonu prostor je potrebno protueksplozivno provjeriti, pa su 'bombaši' u oba slučaja na noge digli policiju i pirotehničare. Škola je u oba navrata evakuirana te je prekinuta nastava. Samo prekjučer zgradu je dva posljednja školska sata moralo napustiti 26 razreda - 600 učenika te svi zaposleni.
- Policiji nisu trebali sati nego praktički minute da nađe počinitelja - kaže ravnatelj prof. Mirko Ćurić, dodajući kako je za počinitelja, a riječ je o učeniku 1997. godišta iz Đakova, ponavljaču prvog razreda koji se pri dojavi predstavio kao “Horvat”, počeo postupak isključenja. Tu je mjeru dobila i grupa 'bombaša' otprije tri godine. Gledaju li mlade generacije previše filmova s nasiljem i oružjem, je li to posljedica što se vuče još iz Domovinskog rata, okružuje li nas oružje i nasilje do te mjere da školarci, praktički djeca, posežu za neslanim šalama i 'markiranjem' na ovakav način? Sve su to pitanja koja pršte iz ove sve očitije pojave. Još kada se zna, a na što je jučer upozorio glasnogovornik PU osječko-baranjske Marko Ćaleta, da iza nekoliko slučajeva lažnih dojava o bombi u školi stoje čak i osnovci, tada je ova pojava još poraznija.
- Ova je pojava najčešća među srednjoškolcima. Uočeno je da se lažne dojave o eksplozivnim napravama u školi najčešće događaju na kraju školske godine, kada su provjere znanja i zaključivanje ocjena - kaže Ćaleta. Dodaje kako se ovakvi slučajevi u Osijeku kao većoj sredini znaju dogoditi i dva puta mjesečno, ali i da je ova pojava prisutna već godinama, neovisno o ratnim događanjima.
- Bez obzira na to što su posrijedi lažne dojave, ovakvi oblici teoretski se ubrajaju u skupinu kaznenih djela terorizma - ističe Ćaleta.
“Postupak isključenja iz škole pokrenut je jer je posrijedi teška povreda kućnog reda, a prouzročava ugrožavanje sigurnosti, prekid nastave i širenje panike”, kaže ravnatelj Ćurić koji u pozadini ovakvih slučajeva vidi pokušaj pojedinih učenika da skrenu na sebe pažnju, da dobiju na važnosti, popularnosti u toj zajednici. Inače, kada je o broju izostanaka riječ, "Horvat" u školskoj godini 2011./2012. ima 47.864 sata od čega su 10.042 neopravdana.
Suzana ŽUPAN
“Bombašu” i kaznena prijava
Prema riječima Marka Ćalete, prekjučerašnjem dojavljivaču, a posrijedi je kazneno djelo širenja lažnih i uznemirujućih vijesti, slijedi kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Osijeku. Na njima je hoće li ga tužiti ili ne. Počinitelj se, s obzirom na godište, više ne ubraja među djecu.
Psiholozi: Militantni način rješavanja problema
- Ovo je “elegantni način” kako jednim pozivom skrenuti pažnju na sebe, “zaraditi” popularnost, istina kratkotrajnu, ali i eskivirati od obveza, i to evakuacijom cijele škole. Ratna zbivanja vjerojatno imaju utjecaj na ovakvo ponašanje, ali tu je i uloga medija, oružje posvuda oko nas. Ovo je militantni način rješavanja problema, i to zabrinjava - kaže splitska psihologinja Mirjana Nazor. Za počinitelja kaže kako mu je jedino bitno da se o njemu priča, a posljedice su mu nevažne. “Što se više o njemu priča, on je u svojim očima važniji. No, i mi odrasli često smo krivi jer sve dobro što se događa nam je normalno i to ne komentiramo, a kada se dogodi nešto loše, onda je kasno”, kaže Nazor.