JOŠ VIJESTI
MATE KAPOVIĆ, PROFESOR LINGVISTIKE
NEUSPJEH SRPSKE VLADE
BUDUĆNOST EKUMENIZMA
U četvrtak je zatvoren natječaj za petero članova profesionalaca novog Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Nakon što je u veljači prošle godine HDZ-ova vlast donijela novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa, ovo je treći pokušaj sastavljanja tog povjerenstva jer su prethodna dva propala - jedan pretprošlog proljeća, a drugi prošle jeseni.
Tadašnja opozicija (a sadašnja nova vlast, SDP-HNS-ova koalicija) protivila se donošenju novog zakona i osnutku novog povjerenstva, prije svega zbog vrlo velikih ovlasti koje novi zakon daje profesionalnim članovima Povjerenstva. Jer, članovi novoizabranog Povjerenstva koji će biti birani na mandat od pet godina moći će podnijeti prijedlog za razrješenje imenovanog dužnosnika, moći će ga također pozvati na podnošenje ostavke, a imat će i potpuni uvid u imovinsko stanje dužnosnika - znači da će imati informacije o računima u domaćim i stranim bankama koji su inače zaštićeni bankarskim tajnama. Isto tako, ovaj zakon o sprječavanju sukoba interesa brani političarima da budu u nadzornim i upravnim odborima tvrtki.
U medijima je ponajviše bila spominjana plaća budućih članova Povjerenstva. Uz vrlo velike ovlasti, na mandat od pet godina, imat će neto plaću između 15.000 i 17.000 kuna. Izbor može biti jednom ponovljen, a nakon isteka mandata članove Povjerenstva trebalo bi čekati njihovo ranije radno mjesto.
KONSENZUS U SABORU
Kukuriku koalicija htjela je mijenjati taj zakon kad je došla na vlast, uostalom to je i najavljivala još u sumraku hadezeovanja. Ipak, to se nije dogodilo jer Europska komisija nije dopustila da se u procesu monitoringa i pristupanja Hrvatske EU mijenja zakon koji je bio donesen kao jedan od temeljnih zakona u borbi protiv korupcije.
- Mi želimo sada provesti odredbe važećeg zakona, bez obzira na to što smo ranije tražili. Raspisali smo natječaj za predsjednika i članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. To ćemo provesti u Saboru i pokušati dobiti što širi konsenzus u Saboru za taj izbor - kaže Josip Leko, potpredsjednik Hrvatskog sabora i političar koji je svojedobno i predsjedao jednom ranijem Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.
Šime Lučin, predsjednik saborskog Odbora za izbor, imenovanja i upravne poslove, kaže da će se idućeg tjedna kompletirati lista prijavljenih pravovaljanih kandidata za Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa. Poslije toga, najkasnije u roku od dva tjedna, članovi Odbora obavit će javno preslušavanje svih kandidata kojem će prisustvovati i novinari. Tako će javnost imati određeni uvid u kvalitetu ponuđenih kandidata.
Povjerenstvo će svakako raditi u skladu sa svojim ovlastima, govori Leko. "Mi nismo mijenjali stajališta vezana uz taj zakon. Ali, zakon treba provoditi pa ćemo ga provesti, bez obzira na bilo čije osobno mišljenje. Ostajemo i pri političkom stajalištu da je potreban široki konsenzus u izboru članova." Ali on i dalje ističe da je Zakon trebao imati jednu moralno-vodiljsku crtu, a ne da bude prisila. Jer, prisilom se neće poboljšati društveni moral.
TRANSPARENTAN IZBOR
A što se tiče političara u nadzornim i upravnim odborima?
- Provodimo postojeći zakon, a to znači da političari u principu ne mogu biti u nadzornim odborima poduzeća, a izuzetke treba tražiti specijalnim zakonima. Može se izraditi poseban zakon za neke tvrtke kao što se to radi i u svijetu. Ali, vidjet ćemo. Nećemo sad spekulirati - kaže potpredsjednik Sabora.
Dragan Zelić, izvršni direktor Gonga, govori da je najvažnije vrlo pažljivo birati članove Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa upravo zbog jako širokih ovlasti tog tijela. Znači da izbor među kandidatima treba biti transparentan i da bi trebalo provesti kvalitetno javno saslušavanje kandidata kako bi se izabrale najbolje osobe - i s osobnim i s profesionalnim integritetom.
Zelić ističe da je Gong bio predlagao da se članovi biraju dvotrećinskom većinom, ali to nije prošlo. Odbor će filtrirati kandidate, predložiti saborskom plenumu, a onda će se tajno glasati o utvrđenim kandidatima.
- Povjerenstvo će praktički imati i ovlasti tijela gonjenja, čak i ovlasti Državnog odvjetništva. Pitanje je koliko je to umjesno. Ali kad je već tako, moramo izabrati one najbolje - mišljenja je Zelić.
On također ocjenjuje da ovo jest korak naprijed u odnosu prema starom zakonu, bez obzira na velike ovlasti članova Povjerenstva. Ne smije se dogoditi da u Povjerenstvu sjede bivši činovnici, oni koji neće imati hrabrosti progovarati o nepravilnostima i o sukobu interesa.
PREVELIKE OVLASTI
O tome da su Povjerenstvu prema sadašnjem zakonu pružene prevelike ovlasti ne dvoji ni Nikola Kristić, predsjednik Transparency International Hrvatska. Jer to je povjerenstvo na neki način postalo tijelo s većim ovlastima i od samih policijskih ili pravosudnih tijela koja inače vode takve istrage, i to dakako uz odobrenje suda. Također je upitno koliko će Povjerenstvo biti kompetentno, ali i ekipirano za takve uvide i hoće li biti zloporabe tih povlaštenih informacija.
- Iznimno je važno koje će osobe u takvo tijelo biti izabrane. Ako budu osobe u bilo kakvom doticaju ili dosluhu s politikom, zloporaba će sigurno biti. TIH smatra da članovi Povjerenstva moraju biti zaista ugledne osobe, svojim dosadašnjim radom dokazane u područjima suzbijanja korupcije i, dakako, neobilježene bilo kakvim sukobima interesa te karakterno kvalificirane obavljati takvu vrstu posla - govori Kristić.
Očito, Zakon i Povjerenstvo trebaju "proraditi", a praksa će pokazati koliko su doista široke i "opasne" ovlasti ljudi koji će biti izabrani. Maksimalno kvalitetan izbor je u ovoj situaciji najvažniji zadatak političara i Sabora. To moraju biti oni koje je nemoguće korumpirati i koji osobito razumiju probleme sukoba interesa. Za sam "čisti" start poslije brojnih i teških korupcijskih afera na najvišoj političkoj razini za vrijeme ranije vlasti neće biti naodmet imati žestoki nadzorni režim. A praksa će donijeti iskustva za dalje.
Zdenko DUKA
KOGA NADGLEDAJU?
Od šume se ne vidi drveće
Članovi Povjerenstva imat će uvid u financije predsjednika države, predsjednika Vlade i ministara, zamjenika i pomoćnika ministara, svih saborskih zastupnika, predsjednika i sudaca Ustavnog suda RH, guvernera, zamjenika guvernera i viceguvernera HNB-a, glavnog državnog revizora i zamjenika, pučkog pravobranitelja i zamjenika, svih pravobranitelja, ravnatelja državnih upravnih organizacija, ravnatelja AUDI-a, HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a, glavnog državnog rizničara, glavnog inspektora Državnog inspektorata. Imat će uvid u financije ravnatelja Vladinih agencija, direkcija i zavoda, dužnosnike Ureda predsjednika Republike, načelnika i zamjenike načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH, glavnog inspektora obrane, zapovjednika i zamjenika grana Oružanih snaga, članova Državnog izbornog povjerenstva i financije svih čelnika lokalnih vlasti te i finacije samih članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.
NADZORNI ODBORI
Političare maknuti od tvrtki
Josip Leko smatra da se članstvo političara u ponekom nadzornom odboru može ipak urediti pojedinim specijalnim zakonom, ali da ne treba sada o tome spekulirati. Misli se očito prije svega na nadzorni odbor Ine jer se ranije nagovještavao ulazak potpredsjednika Vlade Radimira Čačića i ministra Slavka Linića. Kristić inače misli da bi političari mogli biti u nadzornim odborima isključivo pojedinih poduzeća u državnom vlasništvu. Ali, u tim slučajevima političari stvarno moraju i odgovarati za rezultate tih poduzeća. Ipak je prema Kristićevom mišljenju bolje da se političare drži dalje od upravljanja tvrtkama. "Svaka politika će 'vući' na svoju stranu, a kada NO ne nadzire rad poduzeća isključivo po ekonomskih zakonitostima, onda imamo ovo što imamo danas: malverzacije, 'prikriveno' financiranje političkih stranaka, pogodovanja u poslovima po stranačkim linijama, torbarenja, propast poduzeća i radnike na ulicama", kaže Kristić.
Povjerenstvo će praktički imati i ovlasti tijela gonjenja, čak i ovlasti Državnog odvjetništva, smatra izvršni direktor Gonga.
